Adenovirusna infekcija u konja prvi put je opisana krajem šesdesetih godina u Americi. Javlja se uglavnom sporadično, ređe enzootski u većim aglomeracijama. Oboljevaju ždrebad i omad, dok kod starijih životinja infekcija najčešće prolazi inaparentno. Klinički se adenovirusna infekcija uglavnom manifestuje respiratornim sindromom, osim kod arapske ždrebadi kod kojih izaziva teške pneumonije, udružena sa kombinovanom imunodeficijencijom B i T limfocita (CID - combined immunodeficiency), naslednog porekla.

Uzročnik ovog oboljenja je DNK virus svrstan u grupu adenovirusa. EAVi (Equine adenovirus 1) izolovan je 1969. godine kod ždrebeta sa respiratornim sindromom, da bi kasnijih godina bilo izolovano više adenovirusa kod bolesnih i zdravih konja, čak i u izmetu ždrebeta sa dijarejom, zbog čega se smatra da postoji više od jednog tipa adeno-virusa.

Infekcija je uglavnom aerogena. Ždrebad oboljeva sa znacima upale gornjih disajnih puteva: povišenom temperaturom, otežanim disanjem, kašljanjem, seroznim nosnim iscetkom, suzenjem, konjunktivitisom, a ne retko i dijarejom. Bolest obično prati leukopenija, pre svega zbog limfopenije. Patoanatomske promene su, inače, najizraženije na sluzokožama gornjih disajnih puteva, bronhija i bronhiola, u kojima se nalazi dosta mukopurulentnog eksudata, zatim kranioventralnim režnjevima pluća, gde se može uočiti intersticijalna pneumonija. U jedrima ćelija respiratornog epitela mogu se naći karakteristične intranuklearne inkluzije. Osim na respiratornim organima, promene se mogu naći na sluzokožama digestivnog trakta i pankreasu (enteritis i pankreatitis) sa intranuklearnim inkluzijama u epitelnim ćelijama creva, pa čak i u ćelijama mokraćnih puteva.

Bolest obično traje oko 10 dana, sa retkim slučajevima uginuća kod mlađe ždrebadi, ne računajući arapsku ždrebad sa kombinovanom imunodeficijencijom. Dijagnoza se postavlja na osnovu izolacije virusa na kulturi tkiva iz nazofaringealnih i okularnih briseva, zatim njihovom identifikacijom elektronskom mikroskopijom. Od značaja je i histološko dokazivanje intranuklearnih inkluzija, zatim serum-neutralizacioni test, test inhibicije hemaglutinacije itd.

Terapija je simptomatska. Za sada nema komercijalnih vakcina protiv ade-novirusne infekcije, iako je dokazano da inaktivisana vakcina obezbeđuje solidan imuni odgovor kod ždrebadi.



Literatura: Prof. dr Dragiša Trailović, Prof. dr Tihomir Petrujkić, Prof. dr Marijana Vučinić, Asist. mr Ružica Trailović, Dr Zoran Katrinka, SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KONJA

 

 

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KONJI

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box