oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Kad čovek želi da ubije tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi njega da ubije, on to naziva okrutnošću."
Džordž Bernard Šo
 

Vet Twitter

Mlečne žlezde (glandulae lactiferae) predstavljaju modifikovane kožne žlezde, ali su po svojoj funkciji tako usko povezane sa polnim organima da ih možemo smatrati njihovim akcesornim delovima.

Na svakoj mlečnoj žlezdi razlikujemo glavnu masu ili trup (corpus mammae) i papile ili sise (papilla mamae). Baza mlečne žlezde kod preživara je pričvršćena u ingvimalnom području uz trbušni zid pomoću rahlog vezivnog tkiva. Između baza papila nalaze se međupapilarni žljebovi (sulciinterpapillares - intermammilares), a na vrhovima papila, zavisno od vrste životinja, jedan ili više otvora (ostia papillaria) mlečnih kanala.

Oblik i veličina mlečnih žlezda znatno variraju. Kod mladih životinja su male i sadrže malo parenhimatoznog tkiva. U drugoj polovini graviditeta, kako je napred navedeno, a naročito za vreme laktacije, žlezdano tkivo se intenzivno razvija usled čega se povećava njegova funkcionalna sposobnost.

Kod ovaca, u ingvinalnom području, postoje samo dve mlečne žlezde, srazmerno velike i priblično okrugle, a na pregradnoj strani površina im je nešto spljoštena. I po veličini i po obliku vime krave se znatno razlikuje u odnosu na vime ovce. Jedna od osnovnih razlika između vimena krava i ovaca je broj mlečnih žlezda, kojih kod goveda ima četiri i smeštene su takođe u ingvinalnom području. Kod krava one su mnogo veće, a telo svake od njih ima nešto transverzalno spljošten eliptičan oblik. Baza svake žlezde je blago konkavna i spušta se kranio-ventralno prilagođavajući se trbušnoj stijenci, na kojoj je pričvršćena dobro razvijenim suspenzornim ligamentom. Taj se ligament proteže kaudo-doržalno i pričvršćuje se na simfizi za pelvis pomoću jake vezivno-tkivne ploče (tendo subpelvina). U svojoj osnovi suspenzorni ligament se sastoji od četiri lista od kojih su dva naročito dobro razvijena i smeštena medijalno, a po svojoj strukturi su izgrađeni pretežno od elastičnog vezivnog tkiva. Oni polaze od subpelvične tetive iza mlečne žlezde i kada dostignu abdomen divergiraju i polaze lateralno do vanjskog ingvinalnog prstena. Spuštajući se distalno preko mlečne žlezde oni se granaju u površne i duboke slojeve. Površni sloj povezuje kožu i usmerava se prema medijalnoj površini femoralne regije. Duboki sloj je deblji i drži se lateralno za konveksnu lateralnu površinu mlečne žlezde šaljući brojne listove u njenu unutrašnjost. Kaudalno je u vezi sa velikim supramamarnim limfnim čvorovima gde se nalazi i veća količina masti. Lateralna površina je konveksna. Četiri dobro razvijene papile dugačke su oko 7-8 cm.  Ubrizgavanjem različito obojenih tečnosti kroz pojedine papilarne kanale u unutrašnjost četvrtina sve do terminalnih delova kanulikularnog sistema, ustanovljeno je da četvrti mlečne žlezde nisu međusobno povezane, iako između dve četvrtine iste strane nema ni  septuma ni neke druge  jasno  vidljive  granice. Pomenuta konstatacija tumači se postojanjem fibroelastične čaure koja okružuje mlečnu žlezdu i od koje se odvijaju mnogobrojne trabekule deleći unutrašnjost svake četvrtine na manja i veća, vezivnim tkivom oivičena područja (lobuluse i lobuse). Prema tome, u svakom režnju ili režnjiću nalaze se ograničeni delovi parenhima. Od svakog režnja usinusni prostor (sinus lastiferus) dolazi po jedan dovodni kanal.

U sredini svake papile nalazi se po jedan mlečni kanal (ductus lactiferus) čiji se gornji deo proširuje i spaja sa širokom mlečnom cisternom (sinus lactiferus), a donji deo kanala je sužen. Oko suženja papilarnog kanala nalazi se prstenasta formacija (sfinkter) glatkih mišića i elastičnog vezivnog tkiva, koji zatvara izlazni deo kanala i na taj način sprečava kontinuirani izlazak mleka.

Snabdevenost mlečne žlezde krvnim i limfnim sudovima i nervnim vlaknima je veoma izdašna. Arterije potiču od spoljne pudendalne arterije i od arterije perinei. Vene formiraju krug na bazi mlečne žlezde, od koga krv odvode tri debele vene i to: vena abdominalis subcutanea, vena pudendalis externa i vena perinei. Limfni sudovi su mnogobrojni i teku uglavnom do supramamarnih limfnih čvorova odakle se limfa sprovodi u veće limfne sudove organizma. Nervna vlakna potiču od ingvinalnih nerava i od kaudalnog simpatikusnog mezenteričnog spleta.

 

Oglasi za posao

veterina.info fan box