oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Kad čovek želi da ubije tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi njega da ubije, on to naziva okrutnošću."
Džordž Bernard Šo
 

Vet Twitter

Njufaundlendski pas
njufaundlender
Alternativno ime
Novofaundlendski pas
Neufundländer
Teranova
Zemlja porekla
Bandera de Canadá Kanada
Klasifikacija

Rođen kao mornar među psima, Njuf je bio deo standardne opreme svakog ribarskog čamca u Kanadskoj pomorskoj provinciji po kojoj i nosi ime. Ribarenje je uvek bilo glavna industrija u Njufaundlendu, ovi psi su vukli ribarima mreže iz mora i natrag na brod i donosili predmete i ljude koji bi upali u vodu.  Jednako kod kuće i u vodi i na kopnu, Njufaundlend je bio dovoljno veliki da izvuče davljenika ili da polomi led kako bi zaronio u ledeni severni okean. Kapacitet njegovih pluća mu je dozvoljavao da prepliva velike razdaljine i da se izbori sa strujama u okeanu.

Na kraju ribarskog dana, dnevni ulov se tovario u kola sa dva točka, u njih bi se upregao pas kako bi tovar odvukao u grad. Drugi Njufaundlendi su vukli kola kako bi isporučivali mleko i poštu po gradu.

Poreklo ove radne rase je osporavano. Vikinzi i Baskijski ribari su posetili Njufaundlend rano, oko 1000. Godine o čemu postoje i pismene svedodžbe, kako domoroci rade rame uz rame sa ovim psima. Rasa je, kako to danas znamo, razvijena u Engleskoj, kad je zakon donet na ostrvu Njufaundlend doveo skoro do istrebljenja rase 1780. Nedugo posle Prvog svestkog rata, veličanstveni pas po imenu Siki, postao je ne samo najslavniji Njuf u istoriji, nego najslavniji priplodnjak u svojoj rasi. Mnogi Njufaundlendi iz današnjih ringova mogu slediti svoje rodovnike sve do Sikija.

Postoje mnoge legende o tome kako su Njufaundlendi spašavali davljenike noseći spasilačke čamce do brodova koji su tonuli. Njufaundlend po imenu Mornar je bio u pratnji ekspedicije Luisa i Klarka a Nana, dadilja iz originalnog „Petra Pana“ je bila Njufaundlend
 

Opis
Njufaundlend je veličanstven, snažan, I masivan pas sa širokom, teškom glavom. Elegantan je, harmoničan, okretan i odvažan. Široka njuška je prilično kratka I kvadratična. Njufaundlend ima male, trouglaste, padajuće uši. Male oči su tamno braon; konjuktiva ne bi trebala biti vidljiva kao kod Bernardinca. Nos je uglavnom crn, osim kod pasa boje bronze koji imaju braon noseve. Prsti na nogama su spojeni plovnim kožicama radi boljeg plivanja. Peti prsti na zadnjim nogama bi trebali biti uklonjeni. Rep je viseći. Nepromočiva, duga spoljna dlaka je ravna, masna I blago talasasta sa gustom, masnom poddlakom. Mada oni psi koji žive unutra imaju tendenciju gubljenja poddlake.

Dlaka je najčešće crna (ponekad sa malo beeline na nogama, krau repa I grudima, crna sa plavim odsjajem, ponekad bronzana sa braon ili sivim. Moramo primetiti da se Lendsir ( beo sa crnim oznakama) u SAD-u I Velikoj Britaniji smatra istom rasom, mada u nekim evropskim državama Lensir je potpuno različita rasa od Njufaundlenda. Lendsiri u Evropi imaju duže noge od Njufova, nisu toliko masivni I više su sportsi građeni psi. Na izložbama se odvojeno prikazuju.

Temperament
Njufaundlend je pas izvanrednog temperamenta, dobar, hrabar, plemenit I inteligentan. Strpljiv pas,  blag prema gostima I poslušan prema svom gospodaru.. On jedostojanstven, miroljubiv, miran, odan I vredan poverenja sa ljupkim temperamentom. Veoma je požrtvovan. Dovoljno je inteligentan da sam odreaguje kada je to potrebno. Dobar je zaštitnik, ali pre će se postaviti između uljeza I svoje porodice nego što će režati I lajati. Njufaundlendi mogu da prepoznaju opasnu situaciju I obično će reagovati ako porodici preti opasnost. Svaki pas, druga životinja, dete ili posetilac koji nemaju zle namere biće primljene sa ljubaznošću.

Obično se slaže sa drugim psima, ali mora dobro biti socijalizovan okružen njima, korigovan na svaki signal agresivnosti kako bi se osiguralo dobro ponašanje. Obično su dobri prema drugim životinjama. Njufovi vole da se igraju I dragi su prema deci. Veoma su druželjubivi. Uživaju napolju, ali takođe traže društvo. Njufaundlend pije mnogo vode I može biti malo neuredan zbog toga, a voli I da se pokvasi. Skloni su balavljenju, mada ne u tolikoj meri koliko neke druge džinovske rase. Iako štenci zahtevaju mnogo hranem odrasli Njufaundlend jede otprilike koliko I jedan retriver. Oni vole da plivaju, pa ukoliko kampujete blizu vode, nemojte dati svom psu da vam nosi ruksak u kome je vreća za spavanje, inače ćete provesti veoma vlažnu noć! J

Oni vole vodu I uživaju da leže u njoj. Ova rasa može biti malo teška za trening. Trening mora biti sprovođen u mirnom I balansiranom maniru.

Visina: mužjaci: 69-74cm Ženke: 63-69cm
Težina: mužjaci: 59-68 kg Ženke: 45-54kg
 


Zdravstveni problemi
Skloni su displaziji kukova. Nemojte dozvoliti da se vaš Njufaundlend ugoji. Skloni su takođe i naslednom oboljenju srca, koje se zove sub-aortična stenioza (SAS). Odgajivači bi trebali proveriti srce štencima kod veterinara kardiologa u uzrastu od 8 – 12 nedelja. Odrasli Njufovi bi trebali biti testirani na SAS još jednom pre parenja.

Uslovi za život
Oni će se dobro ponašati i u stanu ako imaju dovoljno vežbe. Relativno su neaktivni kada su u kući, a za njihove potrebe je sasvim dovoljno i malo dvorište. Osetljivi su na vrućinu:  obezbedite im zato dovoljno hladovine i hladne vode kada je vreme toplo. Ovi psi više vole hladnije klimatske uslove.
 
Vežba
Ovi nežni džinovi su skloni da se lenjo izležavaju po kući, ali to ne znači da ne treba da se svakodnevno šetaju. Dok je napolju u šetnji, psa treba voditi pored ili iza, tako da je osoba koja drži povodnik dominantna. Uživaće takođe u svakoj prilici da veselo pliva.

Životni vek 9 – 15 godina, prosečno 10.
 
Održavanje
Bitno je svakodnevno do jednom nedeljno iščetkavanje ove guste, dvostruke dlake. Poddlaka se linja dva puta godišnje – u proleće i jesen pa je u to vreme potrebna dodatna nega. (period jačeg linjanja je prolećni). Izbegavajte kupanje osim kada je to apsolutno neophodno, jer se time spira prirodna nauljenost dlake. Osim toga koristite suvi šampon s vremena na vreme.

Poreklo

Postoje različite priče o poreklu Njufaundlenda. Moguće je da je ova rasa potomak nomadskih indijanskih pasa, ili vikinških „pasa medveda“. Drugi veruju da je Njufaundlend bliski rođak Labradora. Ova teorija je zasnovana na sličnostima između ove dve rase i činjenici da su obale Njufaundlenda i Labradora veoma blizu jedna drugoj. Moguće je da je Labrador, koji je odličan plivač, doplivao do moreuza Belle Isle ili prelazio kada je voda bila smrznuta. Mnogi veruju da je Njufaundlend nastao ukrštanjem između Tibetskih mastifa koje su britanski ili evropski ribari doneli u Kanadu i lokalnih pasa u ranim godinama 18. veka.

Drugi opet kažu da je Njufaundlend povezan sa Labradorom, ali ne na način kako je to gore navedeno... Rasa je bila u St. Džonsu u Njufaundlendu pre 500 i više godina kada je stigao Kabot, ovo je poznato iz pisanih izveštaja posetilaca tek nekoliko dana nakon što je on pristao. Vikinzi, koji su tu bili 500 godina pre ove ili neke druge grupe, mogli su doneti životinju na ove obale. Labrador je potomak psa po imenu St. Džonov pas za vodu i paren je selektivno sa Njufaundlendom. U ranim danima ove rase, pre nego što su nazvani Labradorima, bili su poznati kao „manji njufaundlendski pas“. Ime Labrador im je dato tek nakon su postali popularni zbog svojih dobrih atributa.

Ovog nežnog džina su koristili da vuče mreže, nosi brodske konopce do obale, da donosi sve što bi palo sa broda u vodu, i da spašava žrtve brodoloma i utopljenike. Ova rasa je takođe korišćena za tegljenje građe, vuču malih tereta, dostavljanje mleka i nošenje paketa. Njufaundlend je bio, i još uvek je, pas za spašavanje iz vode sa neverovatnim instinktom. Mnogi duguju svoje živote članovima ove rase. 1919. Nagrađen je Njufaundlend zlatnom medaljom, koji je spasao čamac za spasavanje sa dvadeset brodolomnika, izvukavši ih. Zovu ga vodeni Bernardinac. Tokom Drugog svetskog rata njufaundlendi su vukli namirnice i municiju Oružanim snagama po mećavi na Aljasci i Aluetianskim ostrvima. Današnji bezbedniji brodovi i poboljšana komunikacija smanjuju profesionalne aktivnosti ovog psa, ali time nije umanjena privlačnost ovog psa zbog činjenice da se smatra lepim, privrženim i divnim pratiocem. Još uvek je dobar u ispitima u vodi, konkurentan u takmičenjima u poslušnosti, dobar u vučenju tereta, kartingu,  nošenju paketa, a dobar je i kao pas čuvar. Klub Njufaundlenda Amerike sponzoriše ispite u spašavanju iz vode i ispite u vučenju tereta.

Autor:
Aleksandra Gajinović
www.azbelltas.com

Standard rase

Opšti izgled
: Proporcionalno građen pas koji impresionira snagom i velikom okretnošću. Masivnog kostura, ali ne odaje utisak težine ili neaktivnosti. Plemenit, veličanstven i snažan.

Karakteristike: Veliki teretni pas i plivač, koji poseduje instikt spasioca. Odani pratilac.

Temperament: Izuzetno blage i poslušne naravi.

Glava i lobanja: Glava široka i masivna, dobro razvijeno ispupčenje potiljka, kratka njuška, jasno oblikovana i više četvrtasta pokrivena kratkom i finom dlakom.

Oči: Male, tamno braon boje, dobro usađene u očne duplje, bez vidljive dužice, pomalo razmaknute.

Uši: Male, postavljene dosta unazad, priležu uz lobanju, postavljene prema glavi,prekrivene kratkom dlakom bez resa.

Zubalo: Njufaundlander ima blage zube dobro prekrivene usnama. Daje se prednost zagrizu u obliku makaza, ali se tolerišu i sekutići u obliku klješta.

Vrat: Jak, dobro prikačen na ramena.

Podlaktice: Potpuno ravne, dobro mišićave, laktovi su uz telo i dobro spušteni.

Telo: Dobro oformljena rebra, leđa široka, prava gornja linija, slabine jake i mišićave. Grudi dobro spuštene i dobre širine.

Zadnje noge: Dobro građene i jake. Krsta mekana, pregibi su kažnjivi. Mora se izvršiti odstranjivanje zaperka.

Šape: Velike, sraslih prstiju, dobro formirane. Zgnječena stopala su veoma kažnjiva.

Hod: Pas hitar u hodu, sa laganim ljuljanjem. U akciji, prednje šape postavljene malo unutra - dozvoljeno.

Rep: Umerene dužine, malo prelazi prevoj kolena (do skočnog zgloba), dobre je debljine, pokriven je dlakom bez obrazovanja zastavica (bez padajućih resa]. Kada pas stoji, rep pada formirajući blagu krivinu na kraju, a u pokretu rep je malo uzdignut. Kada je pas razdražen, rep je ravan, samo sa malom krivinom na kraju. Uvezani rep ili zakrivljen ka leđima je veoma kažnjiv.

Dlaka: Ravna i gusta. Hrapavog sastava, prirodno masna i nepromočiva. Ako se četka u kontra smeru dlaka se sama vraća na svoje mesto. Telo je dobro pokriveno dlakom ali se na grudima dlaka ne diže. Na prednjem delu ima puno resa, dok na zadnjem pomalo.

Boja: Jedine dozvoljene boje su:

  • Crna - Ugljeno crna mat boja koja može imati bronzani odsjaj. Bele prskane dlake na grudima, prstima i na kraju repa su dozvoljene.
  • Braon - Može biti boje čokolade ili bronze. Izuzev braon boje u svemu su indentični crnim. Takođe su dozvoljene prskano bele dlake na grudima, prstima i kraju repa.
  • Belo i crno (tip britansko američkog landsira) - Samo belo i crno su dozvoljeni. Daje se prednost crnoj glavi sa uskom belom trakom, po telu jednaki raspored boja, krsta su crna i ta boja se proteže do repa. Važno je obratiti pažnju na lepotu tački. Mrlje ili pege se smatraju greškom.

Visina: Srednja visina je 71 cm kod mužjaka i 66 cm, kod ženke.
Težina: Srednja težina je od 64-69 kg, kod mužjaka i 50-54 kg, kod ženke.
Mane: Svako odstupanje od navedenog mora se smatrati greškom koja će biti kažnjena srazmerno veličini.

N.B. Mužjaci moraju imati dva atestisa normalnog izgleda, potpuno spuštenih u skrotum.

 

 

Oglasi za posao

veterina.info fan box