oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Ne razumijem zašto se ubija bizon, zašto se krote divlji konji, zašto je u dubini šume toliko ljudskog mirisa, zašto je pogled na zelene brijegove rastrgan žicama što govore. Gdje su guštici, nema ih više. Gdje je orao, otišao. Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak"
Poglavica Seattle, Pismo indijanskog poglavice Seattlea
 

Vet Twitter

Praksa i rezultati istraživanja dali su dovoljno podataka o tome da se kukuruzna silaža može smatrati veoma upotrebljivim hranivom za proizvodnju mesa i mleka. Njene prednosti su ne samo što se silažom mogu dobiti visoki prinosi krmnih jedinica po jedinici površine, nego i zbog toga što se lako proizvodi, a životinje je rado jedu. Henning iznosi sledeći redosled kada upoređuje hranljive vrednosti raznih silaža:

  • kukuruzna silaža, sa oko ili iznad 26% SM
  • provenula travna silaža (30-35% SM)
  • silaža od lišća šećerne repe
  • vlažna silaža od leguminoza i trava

Međutim, iako nose zajednički naziv, pod kukuruznom silažom u praksi se često susrećemo sa materijalima veoma različite hranljive vrednosti.

Jedan od indikatora hranljive vrednosti, a time i očekivanog rezultata u ishrani životinja,  predstavlja  sadržaj suve materije (SM) u kukuruznoj silaži. Granična vrednost tog sadržaja je oko 26% SM, a najbolje je kada u silaži ima 30-35% SM. Povećanje SM u silaži, naročito preko 30% zahteva mehanizaciju kojom je moguće postići dužinu seče oko 1 cm.

 

Hranljiva vrednost kukuruzne silaže sa raznim sadržajem SM

 

SM, %

Krmne jedinice, 1 kg

14

013

16

014

17

015

18

016

20

018

22

020

25

022

27

024

29

026

30

027

31

028

32

029

33

030

34

031

35

032

 

Dalje povećanje SM preko 35% nije potrebno, jer se ne odražava ni na prinose ni na mlečnost životinja, a teoretski bi zahtevalo seču ispod 1 cm (0,7-0,6), pa prema tome, takvoj silaži ne bi trebalo ni težiti. Koliko hranljiva vrednost kukuruzne silaže zavisi od vlažnosti najbolje se vidi iz podataka koje daju Belonosov i Kalmanson. Ova dva autora su za potrebe prakse u SSSR-u razradili metod kojim se bez većih teškoća može odrediti hranljiva vrednost u zelenim krmivima i raznim silažama na osnovu određivanja samo SM u tim hranivima. Množenjem procentualnog iznosa SM u tim krmivima sa odgovarajućim tzv., korekcionim faktorom dolazi se do količine krmnih jedinica u 100 kg tog krmiva. Korekcioni faktor za kukuruznu silažu je 0,90.

 

Hranljiva vrednost kukuruzne silaže sa raznim sadržajem SM

 

SM, %

Krmne jedinice, 1 kg

24

025

28

031

30

033

32

035

34

038

36

040

 

U poređenju sa intenzivnim tovom koncentratima, tov kukuruznom silažom predstavlja ekstenzivniji tov, trajanje je duže, a dnevni prirasti su manji. Međutim, i u tovu kukuruznom silažom mogu se primeniti razne varijante zavisno od uslova u kojima se obavlja tov, izbora hraniva, postavljenog cilja s obzirom na konačnu težinu tovljenika koja se želi postići.

 

Literatura: Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO  TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.


Oglasi za posao

veterina.info fan box