oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Kad čovek želi da ubije tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi njega da ubije, on to naziva okrutnošću."
Džordž Bernard Šo
 

Vet Twitter

romanovski_ovcaNastala je u oblasti Volge. Ima malu, uglastu glavu sa zaobljenom lobanjom, uzdignutim i pokretnim ušima. Visina grebena ovaca je 60-62, a ovnova oko 63 cm. Prosečna telesna masa ovaca iznosi oko 50 kg, a ovnova oko 70 kg.

Vuna je veoma gruba, ima plavičasto siv izgled, zbog mešavine finih, belih vlakana puha i crnih osjastih vlakana. Jagnjad se rađaju crna s belim tufnama, manjim ili većim, na glavi i na donjim delovima nogu. U starosti od 1-3 meseca crna boja jagnjadi se menja u belu.

Ovnovi imaju grivu od dugih crnih osjastih vlakana oko vrata i na podvratku. Noge, lice i uši kod životinja ove rase su obrasli kratkom crnom dlakom, a delimično i belom. Dužina crnih osjastih vlakana romanovske ovce je oko 3-4 cm, a debljina 60-90 mikrona, dok je dužina puha 6-8 cm, a finoća 20-45 mikrona. Godišnji nastrig neprane vune po ovci iznosi 1,4-1,6, a u ovnova 2-3 kg.

Ovce ove rase veoma rano polno sazrevaju. Mlada grla su polno zrela sa 5-6 meseci, a u priplod ženska grla ulaze sa 10-12 meseci. Muška grla u priplod ulaze prvi put kada navrše 18 meseci starosti.

Ovce romanovske rase se odlikuju veoma velikom plodnošću. Od 100 ovaca dobija se u proseku 200-250 jagnjadi. Međutim, ako se jagnje dva puta godišnje od 100 ovaca dobija se i do 350 jagnjadi.

Novorođena jagnjad su veoma vitalna i brzo uvećavaju svoju telesnu masu. U intenzivnom tovu, mlada grla od 90 dana prosečno imaju 23-25 kg, s randmanom mesa od 45-50%.

 

Literatura:

Ovčarstvo – tehnologija proizvodnje; Gutić Milenko, Milun Petrović, Snežana Bogosavljević-Bošković, Vladimir Kurćubić, Leka Mandić, Vladimir Dosković; Čačak, 2006.

Kod ovaca ove rase dosta dobro je izražena sposobnost za proizvodnju mleka. U laktacionom periodu od 100 dana, ovce u proseku proizvedu 100-150 kg mleka, a rekorderke proizvedu i po 200 kg mleka, pa i više.

Zbog visoke plodnosti, relativno dobre proizvodnje mleka i velike vitalnosti, ovce ove rase su uvožene u različite krajeve naše zemlje, radi ukrštanja sa domaćim rasama ovaca, gde su ostvareni veoma različiti rezultati.

 

Literatura:

Ovčarstvo – tehnologija proizvodnje; Gutić Milenko, Milun Petrović, Snežana Bogosavljević-Bošković, Vladimir Kurćubić, Leka Mandić, Vladimir Dosković; Čačak, 2006.

Oglasi za posao

veterina.info fan box