oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Jeste li ikada primjetili da kad puhnete psu u lice, on se namršti. Ali kada ga stavite u auto koje vozite, on sam isturi glavu kroz prozor."
Stiv Blustoun
 

Vet Twitter

(Erysipelas avium)

 

Crveni vetar ili Vrbanac ptica je bakterijska zarazna bolest od koje obolevaju prvenstveno ćurke, ponekad fazani a veoma  retko ostala živina. U poslednje vreme bolest je često nazivana od nemačkih autora «infekcija crvenim bakterijama».

 

Etiologija

Uzročnik bolesti je bakterija Erysipelotrix rhusiopathiae, gram pozitivan štapić koji je nepokretan i ne pravi spore. Nalazi se svuda u prirodi i smatra se ubikvitarnim mikroorganizmom.

 

Epizootiologija

Pored toga što je uzročnik veoma raširen u prirodi i okruženju bolest se ne pojavljuje česzo kod živine i ptica. Najčešće obolevaju ćurke, zatim fazani, i ređe ostala živina. Za nastanak bolesti, pored uzročnika, važnu ulogu imaju i razni stresni faktori koji dovode do slabljenja opšte otpornosti organizma. Epizootije se javljaju u većim jatima ćuraka. Infekcije obično nastaju alimentarnimputem. Ptice u prirodi se inficiraju od miševa i drugih glodara koji su uginuli od Vrbanca. Za pojavu zaraze potrebna je posebna dispozicija i negativan uticaj ekoloških činilaca.

 

Klinička slika

Inkubacija traje 3 do 5 dana. Klinički simptomi u početku bolesti kod ćuraka nisu specifični. Sve počinje u vidu septikemije. Nekoliko dana kasnije koža na glavi, kresta i nabori ispod brade poplave i oteknu. Krila su opuštena, i pojavi se iscedak iz nosa  žuto zelene boje. Karekterističan je simptom otoka nosa kod ćuraka , naročito kod ćurana, pri čemu otok može da zahvati i očne orbite posebno iznad očiju. Ponekad su zahvaćeni i zglobovi a na koži vrata izražene urtrikarije u vidu četvrtastih nekroza.

 

Patomorfološki nalaz

Postmortem nalaz nije karakterističan. Jetra je povećana i i crveno roza boje. Izražena je splenomegalija i hiperplazija bubrega. Mogu se naći tačkasta krvarenja po muskulaturi, perikardu, miokardu i bubrezima, a ređe i nekroze na jetri, slezini i plućima. Veoma  čest je i nalaz kataralni ili hemoragični enteritis. Nisu vidljive postmortem makro promene u zglobovima.

 

Profilaksa i terapija

Profilaksa se sprovodi primenom vakcina. Za vakcinaciju se koristi fenolizirana hemolizat vakcina, a imunitet nastaje kroz 7 dana i traje 10 do 12 meseci.

Terapija se sprovodi antibioticima na osnovu ispitanog antibiograma.Za sprečavanje širenja bolesti značajne su mere DDD.

 

Literatura: dr Dušan B. Orlić, dr Miloš Kapetanov; BOLESTI ŽIVINE

 

Poslednje na forumu

Oglasi za posao

veterina.info fan box