Navodimo sledeće razloge zbog kojih je u novije vreme povećano interesovanje za ishranu muzara silažom:

  • U regionima i u doba godine kada je sušenje pokošene mase otežano, a gubici hranljivih materija u polju veliki, siliranje predstavlja metod spremanja hrane, kojim se izbegavaju ovi rizici;
  • Ishrana silažom je lakša, jer je moguće automatizovati dotur hrane od polja do jasala, a silaža se lakše ugrađuje u kompletan obrok nego seno;
  • U regionima gde se može gajiti kukuruz, kukuruzna silaža predstavlja potencijalan izvor maksimalne proizvodnje energije sa jedinice površine.

Program silažne ishrane može da se realizuje kao smena različitih silaža u zimskom periodu ili kombinacija različitih silaža ili da se obavi ishrana jednom silažom tokom cele godine. Prema mnogim autorima rezultati i mogući problemi primene silažne ishrane variraju, zavisno od odabranog sistema ishrane i količine mleka koja se želi postići.

Veliki broj autora dokazali su na uverljiv način da, bez obzira na to da krave konzumiraju iz silaže manje SM nego iz sena kvalitetna silaža predstavlja bolje krmivo od sena u ishrani muzara, naime, da se SM iz silaže efikasnije iskorištava. Naveli smo napred, da kada se krave hrane kabastim krmivima ad libitum, one konzumiraju veću količinu SM kada jedu seno, nego kada jedu silažu (Brown i saradnici). Međutim, ako se proces siliranja obavlja sa provenulom silažom onda muzare konzumiraju više SM iz travne silaže nego iz direktno spremljene silaže (Gordon i saradnici), ali to ne znači da će krave davati i različitu količinu mleka.

Detelinsko travnu smešu moramo rano kositi da bi i seno i silaža bili odličnog kvaliteta. Krave hranjene silažom rano košenog useva, iako su konzumirale u proseku 2 kg manje SM, ipak su proizvele 3 kg više mleka nego krave koje su hranjene   senom   spremljenim  u  seniku  od  istog  useva  i spremljenog u isto vreme (rano u junu). Krave hranjene takvom silažom dale su 8 kg više mleka na dan nego krave koje su hranjene kasno košenim i u polju sušenim senom. Krave koje su hranjene, bilo silažom, bilo senom od ranog useva povećale su težinu dok su krave koje su hranjene kasno spremljenim senom smanjile težinu. U ovom zadnjem slučaju kada su krave umesto kasno košenog sena dobile seno rano košenog useva, povećale su proizvodnju mleka. Rano spremljena silaža i rano spremljeno u seniku sušeno seno, imali su za oko 60% više proteina i 18% manje sirovih vlakana u poređenju sa kasno spremljenim senom. Bilo je potrebno oko 20% više kasno spremljenog sena, nego rano košenog useva da se dobije jednaka količina probavljive SM. Prednost rano spremljenog useva ispoljava se i na taj način da je rano spremljeno i u seniku sušeno seno, imalo najmanje gubitke SM u momentu kosidbe, a u silaži od ranog useva sačuvala se najveća količina karotina. Osim toga, ishrana kvalitetnom silažom i senom uštedela je znatne količine koncentrata, jer su krave jele veću količinu kvalitetnog kabastog, nego kasno košenog useva. Međutim, ostaje nerazjašnjeno zašto je sa silažom proizvedeno više mleka iako je u toj formi životinja konzumirala manju količinu SM. Veću hranljivu vrednost SM iz silaže konstatovali su i autori iz Nordijskih zemalja.

Da bi uporedili hranljivu vrednost sena i silaže obavljeni su mnogi ogledi:

Oba krmiva načinjena su od detelinsko travne smeše. Seno i silaža dobijeni su sa istog polja, istog dana. U ovakvim uslovima autori su našli da je hranljiva vrednost SM silaže bila veća od hranljive vrednosti SM sena. Nekoliko Danskih eksperimentalnih stanica udružile su napore u opsežnim istraživanjima da bi odredili sledeće aspekte proizvodnje sena i travne silaže:

  • a) prinos sa jedinice površine
  • b) potreba ulaganja rada i mehanizacije
  • c) hranljiva vrednost za proizvodnju mleka i
  • d) uticaj na kvalitet mleka i mlečnih proizvoda.

Obavljena su četiri uporedna grupna ogleda sa muzarama i isti broj ogleda svarljivosti sa senom i silažom. Seno i silaža su načinjeni od detelinsko travne smeše pokošene sa istog polja. Silaža je načinjena početkom juna (rano pupanje deteline, trave-početak cvetanja). Pokošena masa je seckana i siliranja AIV - postupkom i ležala u silosu 6 meseci do početka ogleda. U sve četiri godine silaža je bila odličnog kvaliteta, bez buterne kiseline i sa pH < 4. Seno je načinjenoo dve nedelje kasnije (deteline u pupanju, trave cvetale).

Pokošena masa ležala je u polju 1 - 2 dana pre podizanja na nosače, na kojima se sušila dve nedelje. Hemijski sastav i svarljivost (u % SM) sena i silaže dati su u tabeli 11.

 

Tab.11. Uporedni sastav silaže i sena

 

Hranljiva materija

 

Detelinsko-travno seno

Detelinsko-travna silaža

Hemijski sastav

Koeficijenti svarljivosti

Hemijski sastav

Koeficijenti svarljivosti

Suva materija

89.0

 

21.8

 

Organska materija

92.2

71

90.1

76

Sirovi protein

11.7

65

16.8

71

Pravi protein

9.1

60

12.4

 

Sirova mast

2.1

59

4.6

67

B E M

47.3

72

41.7

77

Sirova vlakna

31.1

73

27.1

80

Pepeo

7.8

 

9.9

 

 

Na osnovu ovakvih rezultata ogleda autori su preporučili da bi se u Danskoj proizvodnja silaže trebalo da poveća na račun  proizvodnje  sena.  U  novije  vreme MerrilSlack sumirali su raspoložive podatke koji se odnose na relativnu potenciju datog višegodišnjeg useva, kada se konzervira kao seno ili kao travna silaža različite vlažnosti, u vezi sa  proizvodnjom mleka. Autori su zaključili da usev konzerviran kao silaža, sa koncentracijom vlage 55-65% daje jednaku količinu ili veću količinu mleka po jedinici površine u poređenju sa senom sušenim u seniku. Oni navode sledeće nedostatke jako vlažne (preko 70% vlage) silaže:

  • manja proizvodnja mleka;
  • manja konzumacija SM kada se daje muznim kravama;
  • manji prirast - gubitak telesne težine;
  • veći gubici SM u silo prostoru;
  • gubici oticanjem soka;
  • nepoželjna fermentacija i
  • neugodan miris.

Ovi zaključci su donešeni i bazirani na upotrebi krmiva sa velikom vlagom, kojima nisu dodata sredstva za konzerviranje u vreme siliranja. Kada se vrši poređenje kabastih krmiva s obzirom na njihovu potenciju za proizvodnjom mleka Mc Cullogh ističe važnost njihovog kvaliteta. Prema njemu, u ispitivanjima se pokazalo da je kod visoko produktivnih krava postojala tendencija da pokazuju manju perzistenciju u proizvodnji, bilo na pašnjaku ili silaži, naročito ako su slabog kvaliteta. I na slaboj paši ustanovljena je korelacija (0,66) između prinosa mleka i konzumiranja SM. Zaključujući, autor smatra da visoko kvalitetno seno, silaža i paša imaju uopšte potenciju da omoguće normalan porast i proizvodnju mleka. Iskorišćavanje ovih krmiva znatno se može poboljšati ako se neizbalansirani obroci koriguju dodavanjem koncentrata.

Na kraju, kao opšti zaključak čini nam se, može se reći da posmatranjem svih aspekata - gubici SM konzerviranjem, mogućnost primene mehanizacije, efikasnost iskorišćavanja SM za proizvodnju mleka - daje se prednost silaži u odnosu na seno. Ipak, polazeći od ekonomskih, proizvodnih i subjektivnih mogućnosti na svakoj farmi, u obroku krava muzara može široko da varira odnos između sena i silaže, pa ako je potrebno i da silaža u potpunosti zameni seno, bez nepovoljnog uticaja na proizvodnju mleka, kvalitet mleka, prirodu buražnog varenja i fiziološko stanje krava muzara.

Senaž. U poslednje vreme razvilo se veće interesovanje za spravljanjem silaže od jako provenule zelene mase, tj. Haylage (Rej-biđ) ili senaž. Izgradnja silo tornjeva sa zidovima nepropusnim za vazduh omogućuje da se napravi senaž sa neznatnim gubicima hranljivih materija i od useva koji u momentu unošenja u toranj ima samo oko 40-50% SM. Pokazalo se da senaž može adekvatno da zameni dobro seno kada se daje kao jedino kabasto krmivo.

Silaža sa malo vlage ima veliku potenciju kao metod ekonomičnosti konzerviranja kabastog krmiva u kvalitetno krmivo. Istraživanja ukazuju da:

  • krave vole senaž i daju dobru proizvodnju mleka
  • krave ne žude za senom, kao kada jedu vlažnu silažu
  • senaž se ne mrzne
  • nema tako loš miris, kao vlažna silaža
  • može napraviti kada ima široki raspon vlage, a vlažnost 50-60% daje najbolje rezultate
  • spremanje senaža manje zavisi od vremenskih uslova, nego spremanje sena.

Ispitivanje je pokazalo da se senaž može staviti i u konvencionalne silose. To potvrđuju i farmeri u SAD.

Međutim, tip silosa je važan za spremanje senaža, kao i mnogi drugi faktori:

  • a) rana kosidba je najvažnija za kvalitet senaža,
  • b) seckati masu na dužinu od oko 1 cm,
  • c) puniti silos brzo, bez dugog odlaganja,
  • d) silos mora imati nepropusne zidove,
  • e) upotreba mehaničkog distributera u silosu je poželjno, ili bar ručno izravnavati masu posle svakog punjenja,
  • f) na vrh ispunjenog silosa staviti druga kabasta krmiva i zatvoriti dobrim zatvaračem. Silos otvoriti najranije posle tri nedelje,
  • g) silirati samo u silo tornjevima, ne pripremati senaž u trenčevima ili rovovima.

S obzirom na to da su hermetički tornjevi skupi, veoma su dragoceni nalazi do kojih su došli Gordon i saradnici, u ogledu, želeći da ispitaju da li senaž spremljen u konvencionalnim silo tornjevima može adekvatno da zameni seno u ishrani krava muzara i junica. Krave su u ogledu hranjene senom, odnosno silažom ad libitum, koncentratom sa 16% proteina (5 : 1) i mineralnom smešom; junice su hranjene senom ili silažom ad libitum i mineralnom smešom. Podaci ovih istraživanja nalaze se u tabeli 12.

 

Tab.12. Hemijski sastav sena i senaža i kvalitet senaža

 

Forma lucerke 

Suva 

 materija

Sirovi 

 protein

Sirova mast

Sirova vlakna 

B E M 

Sirovi pepeo 

1990-91 seno 

90.13

16.50

1.23

35.95

39.43

6.90

1990-91 silaža 

45.26

19.95

3.01

28.36

39.79

8.88

1991-92 seno 

89.53

17.98

1.62

29.52

42.01

8.87

1991-92 silaža 

38.24

20.94

2.92

26.96

39.48

9.69

Kvaliet silaže 1

O  r  g  a  n  s  k  e     k  i  s  e  l  i  n  e:

Godina

pH

N-NH32.

Buterna

Propion.

Sirćetna

Mravlja

Mlečna

[ećer

1990-91        

4.74

12.79

0.24

0.08

2.47

0.15

5.14

2.11

1991-92

4.50

10.43

0.07

0.08

2.30

0.09

5.38

2.31

1)  Svi sastojci, osim pH, dati su u procentima SM

2)  U % ukupnog N

 

Kvalitet senaža iz nepropusnog, kao i konvencionalnog silo-tornja, bio je gotovo jednak; mala količina NH3 i organskih kiselina, zbog malog sadržaja vlage u siliranoj masi; pojava manjeg sadržaja sirovih vlakana a većeg sadržaja sirovog proteina u silaži dokaz je malog gubitka lišća u procesu spremanja silaže u odnosu na spremanje sena. Količina proizvedenog mleka, konzumiranje SM i konverzija SM u proizvodnji mleka bili su u ogledu gotovo jednaki za obe forme lucerke. Neznatne razlike nisu bile statistički opravdane. U ishrani junica razlike u konzumiranju i prirastu težine nisu bile statistički opravdane.

Senaža se može davati kao jedino kabasto krmivo posve uspešno, ako je dobrog kvaliteta. Teško je odrediti količinu sena koju senaž može zameniti. Neki senaži se približuju silažama, dok su drugi bliži senu.

 

Literatura: Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO  TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.


Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - Goveda

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box