Kao što je već rečeno, koncentrovana ugljenohidratna hraniva nisu neophodna svim konjima, bar ne sve vreme. Ipak, zrnasta hraniva, posebno zob, deo su uobičajene svakodnevne ishrane konja. Zrnevlje, pre svega žitarica, kao i različite mešavine zrnevlja, daju se konjima kada je neophodno obezbediti potrebne hranljive sastojke kojih nema u dovoljnoj količini u kabastim hranivima. Osim u slučajevima povećanih potreba za energijom kod konja u intenzivnom treningu, slične potrebe postoje u toku rasta i u laktaciji, kao i u slučajevima nedostupnosti kvalitetnih kabastih hraniva.

Iako se teorijski konji mogu postepeno adaptirati na ishranu koja se sastoji isključivo od zrnevlja žitarica, što je veći udeo zrnevlja u ishrani veći je i rizik od dijareje, kolike, kopitne kočine, praznične bolesti i drugih sličnih miopatija neposredno izazvanih naprezanjem, hiperaktivnosti i gojaznosti. Povećana količina lako svarljivih ugljenohidratnih hraniva koja prevazilazi kapacitet za varenje i apsorpciju u tankim crevima u većoj količini dospeva do debelog creva gde postaje plen bakterija: povećano razmnožavanje (prerastanje) bakterija koje razlažu lako svarljive ugljene hidrate i njihova povećana aktivnost za posledicu ima oslobađanje velikih količina organskih kiselina, koje dovode do pada pH u debelim crevima, povećane destrukcije bakterija osetljivih na povećanu kiselost crevnog sadržaja i izlaska njihovih toksina, čime se, osim opasnosti od toksemije, drastično narušava ravnoteža između pojedinih vrsta bakterija, uz dodatni rizik od prerastanja patogenih (štetnih) vrsta bakterija koje dovode do proliva i/ili nakupljanja gasova u crevima, po pravilu sa količnim bolovima. Zbog toga se preporučuje da količina zrnevlja ili mešavine koncentrovane hrane u obroku ne bude veća od polovine ukupne količine hrane u obroku, osim za konje mlađe od godinu dana, ili one koji se intenzivno koriste za aktivnosti sprinterskog tipa, koji mogu dobijati čak i 70 odsto mešavine zrnevlja. U svim drugim slučajevima, dakle, maksimalna količina suve materije zrnevlja, bez većih rizika od pomenutih komplikacija, ne bi trebalo da pređe 50 odsto od ukupne količine suve materije u obroku, a to praktično znači da se konjima bezbedno može dati 0,7 kilograma zrnevlja na 100 kilograma telesne mase dnevno.

 

Literatura: Prof. dr Dragiša Trailović, Prof. dr Tihomir Petrujkić, Prof. dr Marijana Vučinić, Asist. mr Ružica Trailović, Dr Zoran Katrinka, SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KONJA

 

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KONJI

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box