Svi postojeći dokumenti koji se odnose na dobrobit sportskih konja sadrže odrednice koje se mogu grupisati u tri celine, a to su:

  • Odrednice koje se odnose na zaštitu integriteta sporta. Osnovno načelo ovih odrednica je da svakom konju mora da se da šansa da završi takmičenje i eventualno ostvari pobedu zajedno sa svojim jahačem ili vozačem, pod uslovom da se ne narušava dobrobit samog grla, drugih konja i njihovih jahača ili vozača.
  • Osnovna načela zaštite dobrobiti jahača ili vozača i
  • Osnovna načela zaštite dobrobiti konja.

 

Zaštita dobrobiti konja regulisana je odgovarajućim, međunarodno priznatim standardima, što je po pravilu uklopljeno u sadržaj različitih propisa i pravilnika kojima se regulišu pojedini segmenti konjarstva i konjičkog sporta, od uzgoja i selekcije, načina držanja, nege i ishrane, do treninga, takmičenja, transporta, prometa i zdravstvene zaštite sportskih konja. Tako, na primer, smeštaj, ishrana i trening sportskih konja moraju biti u skladu sa dobrom odgajivačkom -konjušarskom praksom, koja ne dozvoljava nikakvo ugrožavanje dobrobiti konja. Svaki postupak koji prouzrokuje fizičku ili mentalnu patnju, bilo u štali, na treningu ili takmičenju, strogo je zabranjen i podleže odgovarajućoj kontroli i sankcionisanju. Principi treninga su pri tome regulisani posebnim propisima, koji su uklopljeni u međunarodne i nacionalne propozicije za određenu disciplinu konjičkog sporta, propozicije organizatora trka, kao i odgovarajuće zakonske i sportske propise o zdravstvenoj zaštiti i zaštiti dobrobiti. Način treninga ne sme da izazove strah koji će onemogućiti normalno ponašanje. Konji se mogu trenirati samo na način koji odgovara njihovim fizičkim sposobnostima, odnosno fizičkoj zrelosti i takmičarskoj kondiciji - ne mogu se takmičiti ako za to nisu spremni jer to može da ugrozi njihovo zdravlje i dobrobit.

Drugi propisi i standardi odnose se na takmičarske uslove - takmičarsku stazu, start mašine, prepone. U takmičenjima sa preprekama mogu da učestvuju samo oni konji sposobni da savladaju prepreke. Posebna pažnja mora da se posveti dužini staze sa preprekama, broju prepreka, dimenzijama, konstrukciji i materijalu od kojeg su napravljene i međusobnoj razdaljini prepreka. Na takmičenjima po nepovoljnim vremenskim prilikama posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju konja: rashlađivanju neposredno posle takmičenja održanih u uslovima visoke temperature i vlažnosti vazduha, odnosno što bržem uvođenju u štalu posle takmičenja po hladnom vremenu. Upotreba korbača je takođe regulisana odgovarajajućim propisima. Korbač se, na primer, ne sme upotrebljavati da bi konj trčao brže ili u slučaju kada ne reaguje na određeni takmičarski zadatak, kada gubi ili kada jasno pobeđuje. Upotreba biča posle takmičenja smatra se povredom. Najveći broj standarda koji regulišu dobrobit konja na trkama i takmičenjima uklopljeni su u nacionalne propozicije za pojedine vidove konjičkog sporta - ravne galopske trke, kasačke trke, takmičenja zaprega, preponska takmičenja, dresuru, daljinsko jahanje itd., pri čemu je i u ovim propisima ispoštovana hijerhija u odnosu na odgovarajuće međunarodne propise.

Određenim standardima je regulisan transport. U toku transporta posebna pažnja se poklanja zaštiti konja od povreda i bolesti i svakog drugog rizika koji može da naruši njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Transportno sredstvo mora da se održava u tehnički i higijenski ispravnom stanju, redovno da se dezinfikuje, a ventilacioni sistem transportnog sredstva mora da funkcioniše besprekorno. Svaki transport konja koji dugo traje mora pažljivo da bude planiran, a konjima mora da se obezbedi potreban odmor i slobodan pristup vodi za piće. Veći deo navedenih obaveza regulisan je važećim zakonskim propisima.

Sportski konji pred takmičenje podležu obaveznom veterinarskom pregledu. Konjima koji pokazuju simptome bolesti ili poremećaje u hodu, ili kod kojih postoji sumnja na bilo koji poremećaj zdravstvenog stanja, ne sme se dozvoliti učestvovanje na takmičenju. Gravidne kobile iznad 120 dana ždrebnosti se, na primer, ne mogu takmičiti. U konjičkom sportu nisu dozvoljeni hirurški zahvati koji mogu da ugroze dobrobit konja, jahača ili vozača i drugih konja koji učestvuju na takmičenju, niti su u lečenju dozvoljeni agresivni tretmani koji izazivaju bol i patnju. U slučaju povrede ili bolesti, sportski konji se na zahtev veterinara isključuju iz daljeg takmičenja, ili se predlaže trajno isključenje iz treninga, a u slučaju teških povreda koje se ne mogu izlečiti na najbrži način bezbolno eutanaziraju.

Poseban značaj ima antidoping kontrola koja ima zadatak da spreči sve oblike dopingovanja koji pored direktnog ugrožavanja dobrobiti konja, ugrožavaju bezbednost jahača i vozača, kao i selekciju konja zasnovanu na tako ostvarenim rezultatima. Andtidoping kontrola je segment veterinarske kontrole koja u konjičkom sportu ima poseban značaj i koja pored kontrole dopinga obuhvata čitav niz posebnih mera u cilju zaštite zdravlja i dobrobiti konja.

Veterinarska kontrola na konjskim trkama i takmičenjima u Srbiji, regulisana je Pravilnikom o veterinarskom obezbeđenju i kontroli na konjskim trkama i takmičenjima, Konjičkog saveza Srbije, koji je većim delom usklađen sa veterinarskim pravilnicima Međunarodne konjičke federacije (FEI - Federal Equestre Internationale), Međunarodne trkačke federacije (AORC - The Association of Officional Racing Committee), Međunarodnog udruženja sportskih veterinara (IGSRV - International Group of Racing Veterinarians) i nacionalnim zakonskim propisima.

Zadržaćemo se detaljnije na osnovnim principima i standardima koji se moraju ispoštovati u smeštaju, nezi i ishrani konja, budući da oni čine osnov bar četiri od pet zagarantovanih sloboda, proklamovanih Univerzalnom deklaracijom o dobrobiti životinja.

 

Literatura: Prof. dr Dragiša Trailović, Prof. dr Tihomir Petrujkić, Prof. dr Marijana Vučinić, Asist. mr Ružica Trailović, Dr Zoran Katrinka, SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KONJA

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KONJI

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box