Normalan porast i razviće jagnjadi zavisi od pravilne ishrane i nege naročito prvih 6 meseci starosti. Jagnjad se posle rođenja drže u odvojenim boksevima zajedno sa majkama, ukoliko je moguće do 10 dana, a najmanje 2-3 dana. Posle toga ovce se grupišu prema datumima jagnjenja i starosti jagnjadi. Drže se u manjim grupama (10-20 ovaca sa jagnjadima) do deset dana po jagnjenju. Zatim se grupe povećavaju, tako da se za mesec dana sastavljaju, 150 do 200 ovaca, sa jagnjadima. Ovce sa blizancima drže se po pravilu odvojeno. Isto tako, bolesne ovce sa jagnjadima drže se odvojeno.

Na većim farmama i u velikim zapatima jagnjad se odmah po rođenju obeležavaju nekim od privremenih načina. Brojevi umočeni u boju utiskuju se u vunu na levoj ili desnoj strani jagnjeta (kod jedinaca na jednoj, a blizanaca na drugoj strani). Za ovu svrhu upotrebljava se boja koja ne može da ošteti vunu. Ovakav način obeležavanja brzo se obavlja, brojevi se lako čitaju i jagnjad brzo pronalaze. Međutim, ovaj način može se primjenjivati samo kod ovaca sa zatvorenim runom. Radi toga, kod ovaca sa poluotvorenim i otvorenim runom, jagnjad se obeležavaju stavljanjem daščica ili metalnih pločica oko vrata na kojim je utisnut broj majke. Kasnije jagnjad se mogu obleležiti tetoviranjem ili stavljanjem markica. Objekti za gajenje ovaca sa jagnjadima moraju biti prostrani (površina poda iznosi 1,5 m2 za ovcu sa jednim i 1,75 m2 za ovcu sa 2 jagnjeta) svetli, suvi i čisti, sa dosta svežeg vazduha. Potrebno je predvideti prostirku od slame- po jednoj ovci sa jagnjetom 1,5 kg, a ukoliko su temperature niske do 3 kg.

Jagnjad se po rođenju upisuju u matične knjige. Beleži se broj jagnje-ta, pol, broj oca i majke, individualni znaci i masa tela prvog dana po rođenju.

Posle jagnjenja nastoji se da se jagnjad što prije zadoje i da posisaju kolostralno mleko. Prve dve nedelje jagnjad sisaju 20-24 puta za 24 časa. Majčino mleko je u to vreme jedina hrana jagnjadima.

Krupnija, teža i deblja jagnjad pri rođenju imaju veće rezerve ener-gije, tako da su vitalnija i lakše se privikavaju na spoljnu sredinu. Ova jagnjad imaju više deponovane masti, te su u prvim danima života sposobnija za održavanje telesne temperature, nego sitnija i mršavija jagnjad.

Međutim, energetske rezerve kod tek ojagnjenih jagnjadi ne traju du-go, tako da jagnjad treba da sisaju i treba ih prihranjivati. Naročita pažnja se mora obratiti na slabiju jagnjad jer imaju slabiju vitalnost.

Jagnjetu po rođenju treba obezbediti hranljive materije potrebne za normalne životne funkcije, porast i proizvodnju vune. U prvom mesecu po jagnjenju nastavlja se razvoj i dozrevanje sekundarnih vunenih folikula. Sazrevanje vunenih folikula, završava se pri dobroj ishrani u prvih 6 meseci starosti. U ovom periodu jagnjad postižu 2/3 svoje mase u odnosu na masu, koja se postiže sa 12 meseci, odnosno za godinu dana.

Prihranjivanje jagnjadi počinje posle druge nedjelje po jagnjenju. Jagnjad posle ovog perioda ne mogu da podmire svoje potrebe majčinim mlekom a pogotovu blizanci, tako da im se mora omogućiti dodatna hrana. Prihranjivanje se vrši senom i koncentratom. Za ishranu jagnjadi najbolje je seno lucerke, deteline i otava, a od koncentrata najbolja je prekrupa ovsa i smeše žitarica sa dodatkom uljanih sačmi, odnosno gotova koncentratna smeša za jagnjad.

Koncentrat se daje po volji. Jagnjad u početku prihranjivanja troše 10-20 grama dnevno, a kasnije količina koncentrata se sve više povećava i to postepeno, tako da do kraja drugog meseca dostiže 200-300 grama po grlu. Posle ovoga, količina koncentrata se više ne povećava, već se potrebe jagnjadi podmiruju konzumiranjem većih količina sena i paše.

Mesec i po dana po rođenju jagnjad odlaze na pašu zajedno sa svojim majkama ukoliko je vreme lepo, suvo i toplo. Zelena trava i kretanje na čistom vazduhu, jako povoljno utiče na rast i razvoj jagnjadi.

Ukoliko nema mogućnosti za napasanje jagnjadi, onda im se sa 2,5 meseca daje kvalitetna silaža kao sočna hrana.

Količina mleka ovaca osetno se smanjuje od trećeg meseca laktacije, tako da se mora voditi računa o količini i kvalitetu koncentrata, sena i paše, jer nedostatak belančevinastih materija, mineralnih sastojaka (kalcijuma, fosfora, natrijuma, hlora i magnezijuma) i vitamina (A i D), treba da se podmiri iz dodatnih hraniva. Usled nedostatka kalcijuma i ostalih mineralnih materija jagnjad često ližu zid, jedu zemlju, čupaju vunu, što izaziva poremećaje u organima za varenje pa čak i uginuće.

Jagnjad hranjena na ovakav način postižu sa 3-4 meseca tj. u periodu do odlučivanja prirast od oko 200 grama dnevno. Ona udvostručuju masu tela 15-20 dana po jagnjenju. Veća količina koncentrata daje se samo pri ishrani najkvalitetnije jagnjadi za priplod i jagnjadi u tovu do 3-4 meseca starosti.

Ovakvim postupkom u pogledu ishrane i držanja, jagnjad su sasvim naviknuta na koncentrovanu i biljnu hranu, tako da se u starosti sa 3 a najkasnije sa 4 meseca zalučuju. Zalučivanje sa 3 meseca vrši se kod ovaca koje se muzu, a sa 4 meseca kod onih rasa koje se po prestanku muže zasušuju. Ranije zalučivanje jagnjadi namenjenih za priplod nije preporučljivo, jer takva jagnjad ostanu sitnija i ne mogu se koristiti za priplod. Međutim, u ovčarskim rejonima gde se ovce muzu i mleko koristi za spravljanje sireva i za ishranu ljudi u svežem stanju, jagnjad se ranije zalučuju i kolju za meso već sa 6 nedelja, a jagnjad namenjena za priplod sa 8-10 nedelja, odnosno sa 2-2,5 meseca.

Zalučivanje jagnjadi vrši se postepeno s tim što jagnjad za priplod treba po pravilu odbiti sa 3 meseca. Slabiju jagnjad, koja ne odgovaraju za priplod, treba ranije odlučiti i prodati. Posle toga, na nekim gazdinstvima ovce se muzu i mleko se koristi za preradu. Odbijanje jagnjadi traje približno mesec dana, kako bi se ona potpuno navikla na drugu hranu. Izvodi se tako što se jagnjadima smanjuje broj sisanja u toku dana. Prve nedelje broj sisanja se smanji od četiri puta na tri puta dnevno. Jagnjad se puste da sisaju ujutru u podne i uveče, a ostalo vreme se hrane koncentratom, senom ili se istjeruju na pašu. Druge nedelje se ukida jutarnje sisanje, treće podnevno a četvrte večernje, tako da se četvrte nedjelje jagnjad potpuno zaluče. Ovakva postepenost utiče pozitivno na jagnjad, jer su primorana da uzimaju veće količine druge hrane, a ovce postepeno zasušuju.

U nastojanju da se intenzivira ovčarska proizvodnja primenjuje se ra-no zalučivanje jagnjadi. Ranim zalučivanjem jagnjadi omogućuje se, kod ovaca koje se muzu dobijanje većih količina mleka za direktnu ishranu ljudi i preradu, a ranije zasušivanje ovaca utiče na sticanje kondicije za ponovno parenje, skraćenje post partuma i povećanje intenziteta plodnosti. Isto tako, ranijim zasušivanjem utiče se i na povećanje proizvodnje vune. Na ovakav način proizvodni ciklus (period bremenitosti + servis period) može da traje 6 meseci. Primenom egzogenih hormona može se estrus indukovati ranije, tako da se ovce oplode za mesec dana posle partusa. Na taj način mogu se dobiti 2 jagnjenja za godinu dana. U proizvodnji, gdje se ove metode primjenjuju ciklus traje 7-8 meseci.

Kod ranog zalučivanja jagnjadi važno je vreme kada treba zalučiti jagnjad, u kojoj starosti posle jagnjenja i sa kojom masom tela, zatim hrana koja će se upotrebiti kao najbolja zamena za mleko. Dosadašnji eksperimenti su pokazali da se jagnjad mogu zalučiti čim posisaju kolostralno mleko, ali ovako zalučivanje i ako ima naučni značaj za sada nema nikakvu praktičnu svrhu, jer su pre svega, komponente zamene za majčino mleko skupe, tako da u našim uslovima ovaj postupak nije ekonomski celishodan.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva pokazalo se da jagnjad ne treba žalučivati pre nego što dostignu masu od 12 kg, odnosno starost od najmanje mesec dana. Umesto mleka ako se jagnjad zaluče sa ovom masom tela i u ovoj starosti, koristi se smeša koncentrata, koja sadrži 10-15% suvog obranog mleka, oko 15% uljanih sačmi, oko 2,5% ribljeg brašna, oko 2% mineralnih dodataka, vitamina i antibiotika, a ostali deo čine kukuruzna, ječmena i ovsena prekrupa. Kada jagnjad postignu težinu od 20 kg nadalje se hrane kao i sva ostala jagnjad za priplod ili tov.

 

Literatura:

Ovčarstvo – tehnologija proizvodnje; Gutić Milenko, Milun Petrović, Snežana Bogosavljević-Bošković, Vladimir Kurćubić, Leka Mandić, Vladimir Dosković; Čačak, 2006.

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - OVCE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box