Nadležni razmišljaju da pojačaju mere opreza posle pronalaženja otrovne supstance dioksin u hrani i komponentama za prehranu stoke
Tokom prošle godine nešto više od jedan odsto od ukupno uvezene robe u Srbiju zabranjeno je za promet po raznim osnovama - od neispravne deklaracije i sertifikata, pa do smanjenog procenta proteina od prikazanog ili pak prisustva nekih opasnih materija, kaže Sanja Čelebićanin, načelnica Veterinarske inspekcije Srbije.
Sporne namirnice iz Nemačke i drugih evropskih zemalja, meso i komponente za stočnu hranu zagađene dioskinom, kažu, nisu stigle na naše tržište, jer su rigorozne kontrole na granici. Trenutno se, kažu, prati situacija i ukoliko bude potrebe, Srbija će zabraniti uvoz prehrambenih proizvoda - pilećeg mesa, jaja, slatkiša, namaza ali i pojedinih komponenata stočne hrane.
Za prvih osam meseci prošle godine Srbija je uvezla raznih poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 226,7 miliona evra. Najviše smo, prema rečima Vojislav Stankovića, saradnika Privredne komore Srbije uvezli robe iz Nemačke, u vrednosti od 39,5 miliona evra, sledi Italija sa 29,7 miliona evra, pa Grčka sa 21 milion evra ...
- Svaka pošiljka koja stigne na naš granični prelaz iz inostranstva obavezno se već 10 godina ispituje i na dioksin - tvrdi Sanja Čelebićanin. - Tek posle analaza i pregleda veterinarske inspekcije, roba se pušta u promet. Možemo stoga da tvrdimo da u našu zemlju nije ušla pošiljka sa dioksinom.
Uz to, dodaje Čelebićanin, zasada nismo ni imali zahteve za uvoz mesa i komponenti za stočnu hranu iz evropskih zemalja. Inače, očekuje se da Evropska komisija saopšti gde se sve prodavala hrana zagađena dioksinom i u kojoj meri je opasna, i prema tome će se ponašati i naše vlasti.
Vojislav Stanković, takođe smatra da je sa postojećom kontrolom na granici teško mogla da prođe zagađena hrana.
Stanković smatra da treba svakako zabraniti uvoz iz Nemačke i dodaje da je naša sreća „što nemamo tako vešte mešetare u industriji stočne hrane da ubace izraubovano mašinsko ulje u stočnu hranu“.
A, motiv je svakako veća konkurentnost i profit, koja na kraju može biti kobna po zdravlje ljudi.
Izvor{jcomments on}