zumanceNadležni razmišljaju da pojačaju mere opreza posle pronalaženja otrovne supstance dioksin u hrani i komponentama za prehranu stoke

Tokom prošle godine nešto više od jedan odsto od ukupno uvezene robe u Srbiju zabranjeno je za promet po raznim osnovama - od neispravne deklaracije i sertifikata, pa do smanjenog procenta proteina od prikazanog ili pak prisustva nekih opasnih materija, kaže Sanja Čelebićanin, načelnica Veterinarske inspekcije Srbije.

Sporne namirnice iz Nemačke i drugih evropskih zemalja, meso i komponente za stočnu hranu zagađene dioskinom, kažu, nisu stigle na naše tržište, jer su rigorozne kontrole na granici. Trenutno se, kažu, prati situacija i ukoliko bude potrebe, Srbija će zabraniti uvoz prehrambenih proizvoda - pilećeg mesa, jaja, slatkiša, namaza ali i pojedinih komponenata stočne hrane.

Za prvih osam meseci prošle godine Srbija je uvezla raznih poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 226,7 miliona evra. Najviše smo, prema rečima Vojislav Stankovića, saradnika Privredne komore Srbije uvezli robe iz Nemačke, u vrednosti od 39,5 miliona evra, sledi Italija sa 29,7 miliona evra, pa Grčka sa 21 milion evra ...

- Svaka pošiljka koja stigne na naš granični prelaz iz inostranstva obavezno se već 10 godina ispituje i na dioksin - tvrdi Sanja Čelebićanin. - Tek posle analaza i pregleda veterinarske inspekcije, roba se pušta u promet. Možemo stoga da tvrdimo da u našu zemlju nije ušla pošiljka sa dioksinom.

Uz to, dodaje Čelebićanin, zasada nismo ni imali zahteve za uvoz mesa i komponenti za stočnu hranu iz evropskih zemalja. Inače, očekuje se da Evropska komisija saopšti gde se sve prodavala hrana zagađena dioksinom i u kojoj meri je opasna, i prema tome će se ponašati i naše vlasti.

Vojislav Stanković, takođe smatra da je sa postojećom kontrolom na granici teško mogla da prođe zagađena hrana.

Stanković smatra da treba svakako zabraniti uvoz iz Nemačke i dodaje da je naša sreća „što nemamo tako vešte mešetare u industriji stočne hrane da ubace izraubovano mašinsko ulje u stočnu hranu“.

A, motiv je svakako veća konkurentnost i profit, koja na kraju može biti kobna po zdravlje ljudi.

 

Izvor{jcomments on}

~ XIII  EPIZOOTIOLOŠKI DANI~

I INTERNACIONALNI EPIZOOTIOLOŠKI DANI

6.-9. аpril  2011.godine

Sijerinskа bаnjа, Lebаne

 

Prvo obаveštenje   

 

Poštovаne koleginice i kolege,

Nа  sаstаnku Sekcije  zа  zoonoze SVD  i  predstаvnikа  epizootiološke  i  epidemiološke  službe Srbije,  održаnom 16.  Novembrа 2010.god.  nа  Fаkultetu  veterinаrske  medicine  u Beogrаdu rаzmаtrаnа  je  opštа  epizootiološkа  situаcijа  i  donetа  je  odlukа  o  orgаnizovаnju   ~XIII epizootioloških  dаnа~   nа  epizootiološkom  području  VSI ~Niš~.  Tаkođe  je rаzmаtrаnа  mogućnost orgаniѕovаnjа Prvih internаcionаlnih epizootioloških dаnа koji bi se održаli u okviru ~XIII epizootioloških dаnа~.  Aktuelnа  epiѕootološko-epidemiološkа situаcijа u zemlji  i  regionu  odаvno  beleži  zejedničke  probleme  pа  je  to   reаlnа  prilikа  dа  se  nа  ovom Sipozijumu аnаlizorа postojećа situаcijа i donesu zаjednički zаključci i smernice zа dаlje mere kontrole kretаnjа i iskorenjivаnjа nаročito opаsnih zаrаznih  bolesti ljudi i životinjа.

Orgаnizаciju  Simpozijumа  ~XIII  epizootiološki  dаni~  trаdicionаlno  preuzimа  Sekcije  zа zoonoze SVD, Kаtedrа zа zаrаzne bolesti životinjа i bolesti pčelа FVM u Beogrаdu, Opštinа Lebаne i Sijerinskа bаnjа.        

 

TEMATIKA  

  • ZARAZNE BOLESTI SA POSEBNIM OSVRTOM NA ZOONOTSKE AGENSE   
  • VAKCINOLOGIJA  I  VAKCINE –  NOVI  PRISTUPI  I NOVE  TEHNOLOGIJE – okrugli sto   
  • PUTNIK I HRANA U MEĐUNARODNOM SAOBRAĆAJU I PROMETU   
  • Vet2011 - obeležаvаnje 250 godinа školstvа u veterinаrskoj medicini 
  • SLOBODNE TEME    
  • Vаš mogući predlog !!    

 

Prijаvа  krаtkih  sаdržаjа  referаtа,  koreferаtа  i  sаopštenjа  je  nаjkаsnije  do  25.jаnuаrа 2011.godine,  а  kompletаn  rаd  dostаviti nаjkаsnije  do  25.februаrа 2011.godine  nа srpskom  i engleskom jeziku. Zа Simpozijum biće urаđenа rаdnа verzijа Zbornikа (Proceding book) а konаčаn Zbornik biće štаmpаn kаsnije. Krаtаk sаdržаj rаdа trebа dostаviti nа nаjviše  jednoj strаnici A4 formаtа  (dvojezično) nа аdresu orgаnizаtorа:

 

Sekcijа zа zoonoze SVD,

Kаtedrа zа zаrаzne bolesti životinjа i bolesti pčelа, FVM,

Bul. Oslobođenjа 18, 11000 Beogrаd  

Tel/fаks: 011 2685-080, 2685 187,  

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  

 

Krаtаk sаdržаj  trebа dа sаdrži nаslov, imenа i prezimenа аutorа, nаziv ustаnove, аdresu, cilj rаdа, mаterijаl i/ili metod rаdа, rezultаte istrаživаnjа i zаključаk.  

Redаkcioni odbor zаdržаvа prаvo konаčne odluke o uvrštenju rаdа u Progrаm Simpozijumа.                                                                              

Predsednik Sekcije zа zoonoze SVD

Prof. dr Bosiljkа Đuričić s.r.

Srbija-Grb

 

Veterinarska inspekcija Uprave za veterinu organizovala je seriju kontrola na saobraćajnicama raškog, topličkog, jablaničkog i pčinjskog upravnog okruga uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom.

Ova akcija sprovedena je u saradnji sa službenicima MUP koji su zaustavljali transportna sredstva ( kamione, traktore, kombije,….) i vršili pregled istih, dok su veterinarski inspektori službenim kontrolama iz svoje nadlžnosti proveravali zatečene pošiljke.

Akcija je otpočela u petak 24.12.2010. godine u 12 časova, istovremeno na šest punktova na području četiri okruga - raškog, topličkog, jablaničkog i pčinjskog.

Tokom akcije pregledano je više od 700 vozila i zatečeno 6 pošiljki sa živim životinjama, nepoznatog zdravstvenog statusa, nepropisno obeleženih i bez prateće veterinarsko sanitarne dokumentacije. Tri pošiljke su upućene u štalske objekte karantina u Bujanovcu ( ukupno 11 goveda i 10 koza ). Za preostale tri pošiljke naredjene su korektivne mere. Tokom kontrole oduzeta je i poništena pošiljka od 50 kg - proizvoda od mesa, nepoznatog zdravstvenog statusa, bez prateće dokumentacije i neadekvatno skladištene.

Veterinarska inspekcija će protiv odgovornih lica ( svih vlasnika / držaoca ) podneti odgovarajuće prijave.

Ovakve akcije sprovode se na teritoriji čitave zemlje, a sve u cilju zdravstvene bezbednosti gradjana i sprečavanja puštanja u promet ne bezbednih namirnica.

{jcomments on}

 

MEJDSTON - Jedan britanski veterinar je uhvatio džinovsku lisicu za koju se nagađa da je najveća dosad uhvaćena.

Lisica je teška oko deset kilograma i dugačka 1,2 metra, što je za gotovo dvostruko više od lisica prosečne veličine.

Meštani su u potragu za njom krenuli nakon što je ubila jednu mačku te joj je lokalni veterinar Keith Talbot postavio zamku. A kad su je ulovili bili su i više nego iznenađeni.

"Čim sam se približio zamci znao sam da je velika. Kao što i sami vidite jako je velika i najverovatnije je ubila mačku", kaže Talbot.

Stručnjaci kažu da će ovako velike lisice uskoro postati uobičajene zato jer u blizini gradova imaju puno bolji pristup hrani. Procjenjuje se da tzv. urbanih lisica u Britaniji već ima oko 34 hiljade. Mnogi su u strahu od njih posebno nakon što je jedna lisica pre nekoliko meseci kroz prozor upala u jedan stan u predgrađu Londona i napala dvoje dece koja su spavala.

 

 

Izvor{jcomments on}

Rabbit_1Beograd - Na desetine hiljade kunića je uginulo, a na stotine farmi je zatvoreno zbog bolesti miksomatoze. Glavni razlog je što već dve godine na tržištu nema vakcina. 

Hibridni panon beli kunići Aleksandra Doknića iz Bajmoka biće upotrebljeni za nastajanje stotina hiljada domaćih doza raznih vakcina u Veterinarskom zavodu Zemun. 

Međutim nisu vakcinisani domaćom vakcinom, već deset puta skupljom i manje efikasnom stranom, jer Veterinarski zavod više ne proizvodi vakcine protiv miksomatoze kunića. 

Samo ove godine procenjuje se da je par desetina hiljada životinja uginulo od te bolesti. Bolest je visoko zarazna, a prenose je komarci. 

"Taman je kunićarstvo malo krenulo da se razvija, međutim paramiskomatoza je udarila i dovela do velikog pomora zbog kojeg su mnoge farme zatvorene“, kaže uzgajivač kunića iz Bajmoka Aleksandar Doknić. 

Domaća vakcina je, po tvrdnji kunićara, bila neprikosnovena po kvalitetu i pet do deset puta jeftnija od uvoznih. Međutim, kako smo nezvanično saznali, cene registracije vakcine za paramiksomatozu koja se proizvodi u desetinama hiljada doza jednaka je drugim koje se proizvode u stotinama hiljada doza. 

Zbog toga se Zavodu, koju je privatizovan , više ne isplati da proizvodi vakcinu, jer ne može da proda dovoljne količine da isplati troškove. Neki kunićari su se snalazili tako što su koristili skupe švercovane vakcine. 

"Apelujem na državu, ne da nam da subvencije, nego da nam omogući da uzgajamo kuniće i da reši proizvodnju vakcine“, kaže Doknić. 

Aleksandar Doknić je za sada jedan od retkih kunićara koje bolest nije pogodila. Stranim vakcinama duplo vakciniše kuniće da bi imao kakvu- takvu zaštitu, međutim kako kaže ukoliko se ne proizvede vakcina od domaćih sojeva poksvirusa - kunićarstvo tek čekaju teški dani. 

izvor: B92{jcomments on}

Prijavi se

Pretraži sajt

Oglasi

Oglasi za posao

veterina.info fan box