Kretanje kućnih ljubimaca jeste svako premeštanje do pet kućnih ljubimaca koji nisu namenjeni za prodaju ili drugi vid prenosa trećim licima, a koje podrazumeva premeštanje kućnih ljubimaca, odnosno njihovo unošenje, tranzit, iznošenje ili ponovno unošenje na područje Republike Srbije, u pratnji vlasnika ili drugog odgovornog lica koje je ovlašćeno od strane vlasnika. Kontrolui identifikaciju prateće dokumentacije nekomercijalnog kretanja kućnih ljubimaca obavlja carinski organ (Član 128. Zakona o veterinarstvu « Sl.glasnik RS br. 91/05,30/10 i 93/12).
Uslovi za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca iz Republike Srbije u zemlje Evropske unije koji moraju biti ispunjeni:
http://ec.europa.eu/food/animals/pet-movement_en
1) životinje treba da budu trajno obeležene - mikročip;
2) da je životinja vakcinisana ili revakcinisana protiv besnila registrovanom inaktivisanom vakcinom koja sadrži najmanje jednu antigensku jedinicu po dozi (WHO standard) i koja je urađena u skladu sa uputstvom proizvođača vakcine. Kućni ljubimci ne smeju imati manje od 3 meseca prilikom prve vakcinacije protiv besnila;
3) da je kućni ljubimac bio podvrgnut testiranju seruma krvi na visinu titra specifičnih neutralizirajućih antitela protiv virusa besnila, i to sa graničnim titrom od najmanje 0,5 IU/mlu laboratoriji koja je ovlašćena od strane Evropske unije, najmanje 30 dana posle vakcinacije i 3 meseca pre iznošenja , s tim što se testiranje seruma krvi ne mora ponavljati za životinje koje su posle prethodne titracije bile redovno revakcinisane u intervalima određenim u uputstvu proizvođača vakcine;
4) da životinju prati sertifikat izdat od strane nadležnog organa;Ministarstva poljoprivrede izaštite životne sredtine, Uprave za veterinu, veterinarskog inspektora Republike Srbije nadležnog za grad/mesta na kom boravi životinja;
Ukoliko vlasnik ili osoba ovlašćena od strane vlasnika ne putuje zajedno sa kućnim ljubimcem razmak između tih putovanja ne sme da bude duži od 5 dana.
Za putovanje u Veliku Britaniju, Irsku, Maltu, Finsku i Norvešku obavezan je tretman protiv Echinococcus (za pse) i to između 24 i 120 sati pre puta.
Svaka zemlja članica EU ima i nacionalne Pravilnike (npr. u Italiju i na Kipar ne mogu da ulaze štenad mlađa od 3 meseca ni iz zemalja članica EU) kada je u pitanju putovanje u zemlje van Evropske unije koje ne zahtevaju serološki test na besnilo (npr. Sjedinjene Američke Države, Kanada, itd.), ukoliko kućni ljubimci putuju avionom i u tranzitu su preko EU, preporuka vlasniku je da se raspitaju u graničnoj veterinarskoj inspekciji aerodroma prve zemlje ulaska u Evropsku uniju, da li im je taj test potreban ili ne. Ukoliko se do aerodroma u Evropskoj uniji putuje sa automobilomserološki test je obavezan.
KOMERCIJALNO PUTOVANjE je ukoliko životinje menjaju vlasnika, poklanjaju se/prodaju se smatra se komercijalnim prometom životinja.Uslovi su isti kao i za nekomercijalni transport. Sertifikat uvek mora da prati životinju.
Za putova u treće zemlje sertifikat uvek mora da prati životinju, uslove za putovanje možete naći na;International Pet Travel - Information About Traveling to a Foreign Country With Your Pethttp://petfriendlytravel.com/intl_travel
Kućnim ljubimcima poreklom iz EU koji putuju sa vlasnikom, za ulazak u Republiku Srbiju je dovoljan pasoš koji izdaje zemlja članica EU. Prilikom njihovog povratka, Evropska unija zahteva serološki test na besnilo koji mora biti urađen pre njihovog putovanja, ali ne mora da se čeka da prođe tri meseca od vađenja krvi.
Uslovi za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca dati su u Pravilniku o uslovima za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca za koje nije potrebno rešenje za uvoz i tranzit, kao i o izgledu i sadržini obrasca uverenja (sertifikata) za te pošiljke «Sl.glasnik RS» br. 11/11, Pravilnik o izmenama i dopunama pravilnika o uslovima za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca za koje nije potrebno rešenje za uvoz i tranzit, kao i o izgledu i sadržini obrasca uverenja (sertifikata) za te pošiljke «Sl.glasnik RS» br. 60/14, Ispravka pravilnika o izmenama i dopunama pravilnika o uslovima za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca za koje nije potrebno rešenje za uvoz i tranzit, kao i o izgledu i sadržini obrasca uverenja (sertifikata) za te pošiljke «Sl.glasnik RS» br. 65/14.
Obustavlja se i prodaja svežeg mesa, a za zaposlene na farmi obezbediće se radna mesta u drugim sektorima kompanije
Novosadska industrija mesa „Neoplanta“, u vlasništvu kompanije „Nelt“, zatvara farmu svinja, a obustaviće i prodaju svežeg mesa, potvrđeno je „Agrosmartu“ u ovoj kompaniji. Kako nam je rečeno, farmski biznis biće obustavljen privremeno, a radiće se na unapređenju prerađivačkog sektora.
-Tokom prethodnih godina tržišni uslovi su se značajno promenili, posebno u mesnoj industriji. Kako bismo nastavili sa daljim razvojem i kako bismo stvorili preduslove za dalje investicije, još bolje uslove rada i stabilnost, doneta je strateška odluka da privremeno izađemo iz farmskog biznisa i trgovine i prodaje svežeg mesa – naglasili su u „Neoplanti“.
Za „Agrosmart“ su kazali da kompanija ima plan da u narednom periodu kroz investicije podigne konkurentnost u ovim oblastima poslovanja, za šta je neophodno vreme i privremeno zaustavljanje poslovnih aktivnosti u ovim organizacionim celinama.
-U međuvremenu, nastavićemo da razvijamo segment u kome smo najbolji i prepoznatljivi, a to je proizvodnja prerađevina. Dakle, u narednom periodu bićemo fokusirani na rast i razvoj mesnih prerađevina i jačanje naše liderske pozicije u Srbiji i regionu. Na tom putu, „Neoplanta“ će nastaviti da posluje u sastavu „Nelta“, uz punu podršku svih članica „Nelt grupe“ – rečeno nam je u „Neoplanti“.
U kompaniji naglašavaju da je počeo proces racionalizacije poslovanja i da bi trebalo da bude završen do kraja godine.
-Tokom reorganizacije posla, svim zaposlenima na koje se ova promena odnosi, pokušaćemo da pronađemo odgovarajuću poziciju u drugim sektorima kompanije. Očekuje nas tranzicioni period u narednih nekoliko meseci i uložićemo sve svoje resurse da ovaj proces sprovedemo u najboljem interesu za sve zaposlene – kažu u novosadskoj industriji mesa i napominju da će snabdevanje tržišta biti kontinuirano i redovno. – Kao i do sada, dugoročnim i partnerskim ugovorima „Neoplanta“ je obezbedila kontinuitet u snabdevanju sa svojim dugogodišnjim partnerima, preko kojih je i do sada zadovoljavala 80 odsto potreba za mesom.
Prema informacijama „Agrosmarta“ na „Neoplantinoj“ farmi na Čeneju ostalo je oko 400 krmača, a bilo ih je 1.600. Kako smo nezvanično čuli, osemenjavanja već neko vreme nema, a procenjuje se da će poslednja krmača sa ove farme izaći za mesec dana, dok će s tovljenicima biti završeno dogodine, krajem zime.
Već duže vreme se spekuliše o prodaji „Neoplante“, a najozbiljniji kandidat do sada bila je „MK grupa“. U avgustu ove godine, nakon pisanja pojedinih medija da „Neoplantu“ pod svoje uzima kompanija Miodraga Kostića, iz „Nelta“ je stigao demanti uz podatak da novosadska mesna industrija godišnje proizvede 14.000 tona svežeg mesa i oko 17.500 tona prerađevina, od čega oko 20 odsto plasira u izvoz. Potom je stigla informacija da se radi na pronalaženju strateškog partnera za „Neoplantinu“ farmu, u Srbiji ili inostranstvu.
„Neoplanta“ je u vlasništvu „Nelta“ od 2007. godine, a proizvodnja mesa i mesnih proizvoda u pogonima ove industrije mesa počela je pre 130 godina, tačnije 1885. godine.
S. Gluščević
agrosmart.net
U Podunavskom i Braničevskom okrugu nema epidemija, ali je trihineloza uvek opasnost. Analiza košta do 300 dinara, ali obezbeđuje sigurnost
Podružnica Braničevskog i Podunavskog okruga Srpskog veterinarskog društva održala jesenju skupršinu. Takođe, regionalni odbori Veterinarske komore Srbije za oba okruga, imali su jesenje zasedanje.
Razmatrani si izveštaji o radu podružnice i novom statutu komore, a održano je i predavanje o uticaju bolesti akropodijuma na proizvodnju mleka, odnosno, održavanje zdrvastvenog stanja stada kako bi se dobila što veća količina mleka.
„Bili smo veoma aktivni u proteklom periodu i iskazali za dalji rad, planove važne za unapređivanje vetrinarske struke Braničevskog i Podunavskog okruga“, naveo je dr veterinarske medicine Ivan Miloš,predsednik podružnice SVD.
Srpsko veterinarsko društvo se između ostalog bavi i edukacijom, odnosno, okupljanjem veterinara i pružanjem novih informacija o dostignućima u veterinarskoj medicini.
Svako predavanje i edukacija znače mnogo veterinarima, jer im pruža nova znanja iz različitih oblasti veterinarske medicine.
Srpsko veterinarsko drušvo, organizuje ovakve jednodnevne skupove koji su akreditovani od Lekarske komore Srbije. Postoje i višednevna, godišnja savetovanja, a u septembru je, tradicionalno, održano veoma posećeno savetovanje na Zlatiboru. Edukacija veterinara je veoma bitna i mora biti kontinuirana.
„Na našu sreću Nodularni dermatitis, koji je bio aktuelan tokom leta, prošao je. Plavi jezik se ponovo javlja u Čajetini i Užicu, potom Mačvi, ima ga i u Republici Srpskoj i borba se nastavlja. Aktuelna je i preventiva za egzotične zarazne bolesti, koje su prisutne zbog velikih migracija ljudi i veoma je bitna za narednu sezonu. Na teritoriji Braničevskog i Podunavskog okruga trenutno nema epidemija, ali za ovo područje karakteristična je trihineloza“,rekao je prof. dr Milorad Mirilović, predsednik Srpskog veterinarskog društva.
Po njegovim rečima, svake godine se nažalost pojavi neka epidemija, kao posledica neodgovornosti građana koji ne pregledaju svinjsko meso na prisustvo trihinele.
„Treba skrenuti pažnju veterinarima da apeluju na građane da redovno pregledaju meso, jer samo za pregledano meso od strane veterinara može se sa sigurnošću reći da je ispravno na trihinelu. Ukoliko se nekoliko godina ne pojavi trihineloza, pomisli se da je iskorenjena.
Shodno situaciji u kojoj živimo 200 ili 300 dinara po svinji za mnoge je izdatak, pa kao jedan uzorak, donesu meso od više svinja ili se prave da ne znaju kako da uzmu uzorak. Treba apelovati da se donose pravi uzorci i da se redovno obavljaju pregledi mesa“, kazao je dr Mirilović.
Ivan Milojević kaže da je rođen u Užicu, u nekim naizgled boljim vremenima, odrastao na relaciji Rakiska pijaca (namerno izostavljeno j) i 7.-og Jula (današnja Marije Mage Magazinovic). Tvrdi da se može pohvaliti detinjstvom iz snova, text-book case što bi se reklo na engleskom govornom području. Tadašnja Rakiska pijaca i dvorište nana Brane su okruženja dostojna romana, priseća se on, dodajući da su od tog društva, koje je bezbrižno i mangupski krstarilo pomenutim sokacima, dvorištima, Gluvaćkim potokom i okolnim gradilištem, neki otišli daleko, neki u večnost a bogami sa dosta njih i dan-danas popije pivo kada dođe kući na odmor.
U neizbežnom predstavljanju, Milojević navodi da je Osnovnu školu pohađao u Dušan Jerkoviću, Srednju poljoprivrednu “Ljubo Mićić” u Požezi. Veruje da su mu upravo ti prvi odlasci iz okrilja malog Carigrada doneli nova iskustva i nova prijateljstva i već tako rano nagovestili odvajanje od drage mu čaršije.

Ratne ’92 druge otišao sam u vojsku, Baošići pa zatim Bar, ratna mornarica. Dragoceno iskustvo i jedan od najboljih prijatelja su krajnji rezultat. Beznadežnu ’93 provodim u Užicu, tražeći izlaz a najčešće završavajući u Art-u sa ekipom. Na nagovor oca upisujem fakultet Veterinarske medicine u Beogradu ’94 godine. Dvojba je bila između Fakulteta Likovne umetnosti i Veterine, pošto sam od malih nogu bio vidno nadaren da slikam i dovlačim svakojake živuljke kući, oživljava sećanja sagovornik rubrike „Užičani kojekude“.
Kaže da studije prekida nakon četiri godine, zbog umora, istrošenosti, a u jeku protesta u kojima jesvedušno učestvovao. Vraćam se kući, radim sve i svašta (u svakom smislu) da bih se nakon kraćeg boravka na Kipru, 2002. godine vratio u Beograd i završio fakultet.
Internistički staž provodim na Fakultetskoj Internoj klinici, gde oduševljen spoznajom da nisam pogrešio u izboru profesije, stičem ogromno radno iskustvo, tvrdi Milojević.
Narednih par godina radio je kod prijatelja u privatnoj ambulanti a zatim otvorio i svoju ordinaciju.
Nakon tri godine u istoj, nezadovoljan pravcem u kojem idemo, generalno kao društvo, i nakon dolaska najgorih od najgorih na vlast, na kratko odlazim u Nemačku, ne dobijam radnu vizu, ali istovremeno dobijam ponudu od jedne klinike iz Dubaija. I eto, tu sam, u vreloj pustinji evo četvrtu godinu. Radim kao specijalista dijagnostike u klinici za kućne ljubimce i ne mogu da se žalim, poručuje on.

Govoreći o Dubaiju ističe da u njemu živi 85% stranaca i 15% lokalnog stanovništva. Iz ugla profesionalca, veterinara, kaže da u Emiratima odnos prema životinjama zavisi od kulture iz koje vlasnici potiču. Zapadni svet odlikuje generalno dobar odnos, često i preteran, kada ljubimce tretiraju i oslovljavaju kao svoju decu. Arapski deo vlasnika se ne može pohvaliti preteranom brigom o njima, sa naravno divnim izuzecima, iz iskustva kaže Milojević.
Problemi sa psima lutalicama u Dubaiju i ne postoje, jer par azila taj posao obavljaju dobro. Najveći izazov u Dubaiju su ulične mačke, kojih ima oko 300.000 , a postoji i više razloga zašto je to tako.
Ovde su mačke dominanti kućni ljubimci, jer su manje zahtevne od pasa, tako da ceo život mogu da provode u stanu (što mnogo odgovara zaposlenom življu sa pregršt obaveza, kao i zbog klime koja je tokom leta za ne izlaziti), i Muslimani ih po svojim verskim ubeđenjima mogu držati u kući i moliti se, za razliku od pasa koje smatraju prljavim, pojašnjava Užičanin na privremenom radu u Dubaiju.
Problem uličnih mačaka je ogroman, postoje privatne organizacije koje ih hvataju i sterilišu i ponovo puštaju na ulice. Mnogi od ekspatriota nakon povratka kući ih ostavljaju napuštenim, tako da je to jedno vrzino kolo koje je teško rešivo, a grad kao grad se nešto preterano i ne trudi po tom pitanju, dodaje on.
Na pitanje šta predlaže kao model za rešavanje problema pasa lutalica u Užicu, ali i u drugim mestima u Srbiji, Milojević kaže da misli da trenutno imamo mnogo većih problema od pasa lutalica. Taj problem, srceparajući svakako, je samo jedna od mnogih refleksija društva kakvo smo postali. Svaki problem treba rešavati u korenu, a situacija u kojoj se ta napaćena stvorenja nalaze je plod na nekoj od najtanjih grana. Branje tog ploda, kao pokušaj da se problem reši je u startu osuđen na propast. Kako do boljeg društva, pa samim tim i do boljeg života nas ljudi i divnih nam dlakavih i pernatih drugara, prevazilazi okvire ovog teksta, ubeđen je Milojević.
Dubai je priča za sebe, uz uzdah priča Milojević ističući da je to ogroman grad, koji čini mešavina 200 etničkih grupa, i da je samim tim pun kontraverzi….
Funkcioniše po principima zapadnih civilizacije, trude se da bude New York Bliskog Istoka i to donekle i jeste. Paradoks je da većinu stanovnoštva čine Indijci, Filipinci i Pakistanci a da gradom upravljaju Evropljani, Amerikanci i Arapi, pa tu dolazi do malog razmimoilaženja između planiranog i ostvarenog…na svakom mogućem nivou.
Srba ima puno, sve više i više kako vreme prolazi. Dubai je trenutno pri vrhu gradova u svetu po broju Srba, tvrdi naš sagovornik, dodajući da su dole dobro organizovani, za razliku od matice. Postoji školica, više neki dnevni boravak matično edukativnog karaktera, za mlađanu Srbadiju. Tu je i ekipa koja organizuje dolazak, komercijalnih pozorišnih trupa, iz Beograda.
Ja lično volim da se pohvalim srpskim restoranom, koji drži moj dobar prijatelj. Na meniju su domaća kuvana jela kao i jako dobar burek. Još nisam uspeo da proguram komplet lepinju, ali ne odustajem. Tu se u svako doba dana mogu sresti zemljaci željni ukusa majčine kuhinje, nostalgičan je rođeni Užičanin.
Generalno dosta radim, kao i većina drugih ovde, tako da vremena za druženje i nema puno. To naravno zavisi i od društvenih i socijalni aspiracija, a moje nikad nisu bile na zavidnom ili društveno prihvatljivom nivou.
Svoje slobodno vreme provodim istražujući okolinu, planine i pustinje. Dolaskom ovde, ostvario sam i dugo sanjani san, te sam se ozbiljno posvetio fotografiji. Nakon ulaganja u opremu i konstantnog unapređivanja znanja, a tokom klimatski normalnijeg dela godine, sa mojim 4×4 Dusterom šaram Emiratima uzduž i popreko, priča Milojević.
Želi da istakne da mu je jako bitan momenat i postojanje Ruske Pravoslavne Crkve u Dubaiju, odnosno Hrama Sv. Apostola Filipa, u kojem se redovno služi Liturgija i kojoj se trudi da redovno prisustvuje, učestvuje i pričestvuje. Nešto bez čega kaže Milojević njegov život dole, kao i bilo gde drugo ne bi bio…pa život!
Plan mu je da se nakon još nekog vremena nada se ne duže od 3-4 godine, vrati kući i skrasi u nekom od lepih Užičkih sela, za ceo život…preostali.
AUTOR | Biljana Kuzmanovićhttp://uzickarepublikapress.rs/
Naučni institut za veterinarstvo Srbije spada u red institucija koje u kontinuitetu rade i traju decenijama, a istorija ove ustanove već devet decenija svedoči o stalnim naporima da se veterinarska struka obavlja na naučnom i profesionalnom nivou - poručio je danas zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović
On je na svečanoj akademiji povodom obeležavanja 90 godina od osnivanja i rada Instituta za veterinarstvo Srbije podsetio da je 1926. godine Vlada Kraljevine SHS Uredbom o ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i voda osnovala Centralni veterinarski i bakteriološki zavod u Beogradu, saopštila je gradska služba za informisanje.
Taj Zavod je, dodao je, vršeći svoju misiju narednih 90 godina prerastao u Naučni institut za veterinarstvo Srbije.
- Kroz sve ove decenije rada i postojanja Institut je bio u službi zaštite zdravlja ljudi i životinja. Malo je institucija koje se mogu pohvaliti ovako dugom tradicijom. Danas u Srbiji ima gotovo 4.000 veterinara različitih akademskih zvanja - istakao je Mladenović.
On je dodao da zaposleni u ovom Institutu svoja znanja usavršavaju stalnom saradnjom sa laboratorijama iz inostranstva, a na osnovu njihove dijagnostike omogućeno je praćenje statusa zaraznih bolesti na području Beograda, kao i na teritoriji cele zemlje, ali i dobijanje statusa zemlje "slobodne od zaraznih bolesti".
- Ostvarivanjem ovakvog statusa stavaraju se uslovi za izvoz proizvoda životinjskog porekla i izdavanje sertifikata za proizvode životinjskog porekla koji se izvoze u druge zemlje - napomenuo je Mladenović.
Prema njegovim rečima, laboratorije ovog Instituta su akreditovane za kontrolu hrane za ljude i životinje, a u saradnji sa JKP "Gradske pijace" sprovode redovnu kontrolu na pijacama, prodavnicama, klanicama, mesarama, restoranima i mlekarama kako bi oko dva miliona građana Beograda koristili zdravstveno bezbednu i kvalitetnu hranu.
- Zajednički cilj grada i države je da Naučni institut za veterinarstvo Srbije stalnim unapredjivanjem i usavršavanjem stručnih kadrova, opremanjem i međunarodnom saradnjom, ostane vodeća veterinarska ustanova u Srbiji i da bude prepoznata u svetu - zaključio je Mladenović.
Ovom događaju u Hotelu "Metropol" prisustvovao je i član Gradskog veća Radenko Durković.
Izvori: Tanjug, blic
Prijavi se
Pretraži sajt
Oglasi
-
Otvarač za usta
(Oprema / Prodajem) -
Fleso zatvarac
(Oprema / Prodajem) -
Meredov za pse
(Oprema / Prodajem)