U oblasti proizvodnje mleka sa povećanjem intenziteta zapaža se trend da se poveća proizvodnja mleka po grlu i po laktaciji.

Ovako kretanje ima za posledicu usavršavanje stada i populacija. Povećanje proizvodnje mleka po kravi posledica je:

 

  • a) bolje selekcije i uzgoja, zbog upotrebe boljih bikova zahvaljujući usavršenoj tehnici veštačkog osemenjavanja,
  • b) poboljšanje kvaliteta obroka kojima se hrane krave muzare,
  • c) bolje organizacije držanja muzara, mehanizacije, a ponekad i automatizacije ishrane, pripremanja obroka i muže.

 

Mnogi tehnički napreci u organizaciji držanja muzara na krupnim farmama omogućuju, a naročito u slučaju povezivanja sa naučnim ustanovama, da se više pažnje posveti uzgojnom usavršavanju proizvodnih sposobnosti stada i da se donose pravilne odluke koje imaju za rezultat stalno povećanje proizvodnje po kravi.

Trend stalnog povećanja proizvodnje, koji je nametnuo upotrebu hraniva sa visokom koncentracijom hranljivih materija, a negde i drastično smanjio upotrebu kabastih hraniva, neophodnih u ishrani preživara, imao je za posledicu smanjenje masti u mleku.

Poznato je da preživari zbog prirode probavnog trakta zahtevaju izvesnu količinu kabastih hraniva u obroku. Ona im daju osećaj popunjenosti buraga, a više od toga održavaju normalnu funkciju buraga. Kabasta hraniva stimulišu sekreciju pljuvačke, a time i unošenje alkalnih, pufernih elemenata koji održavaju pH u buragu u normalnim granicama.

Danas je sasvim poznato da fizička forma kabastog hraniva u obroku i količina, a s’tim u vezi i količina sirovog vlakna, utiču na masnoću mleka. To znači da procenat mlečne masti može biti deprimiran.

U uslovima stajske ishrane na sledeće načine:

 

  • Prirodom kabastih hraniva.
  • Fizičkom formom kabastog hraniva i koncentratnog dela obroka - mlevenjem i peletiranjem, naročito finim mlevenjem kabastih hraniva.
  • Smanjenje količine kabastih hraniva u odnosu na koncentrat u obroku.

 

1. Priroda kabastih hraniva 

Kabasta hraniva lošeg kvaliteta sa više vlakana povoljnije deluje na masnoću mleka nego kabasta hraniva odličnog kvaliteta, ali se tu postavlja problem nivoa proizvodnje mleka. Zbog toga je potrebno na raspolaganju imati dovoljan broj kvalitetnih hraniva ako želimo ostvariti visoku proizvodnju mleka, a da pri tome zadovoljimo sve potrebe u ishrani visokoproduktivnih krava.

 

2. Fizička forma hraniva 

Na osnovu mnogobrojnih istraživanja kod nas i u svetu utvrženo je da ishrana fino mlevenim kabastim hranivima, peletiranim obrokom ili ograničenom količinom kabastih hraniva u obroku depresiraju masnoću mleka krava muzara.

 

3. Količina kabastih hraniva u obroku

Snižavanje masnoće mleka gotovo je uvek usledilo nakon davanja velike količine koncentrata u obroku. F l o t t   i   M o e   su ustanovili da prva dva meseca laktacije, kada su   krave    hranjene   obrocima   u   kojima   je   40 %   bilo koncentrata, a 60% kabastih hraniva, masnoća mleka je bila 4,2%; kada su koncentrati iznosili 60% obroka, masnoća je pala na 3,4%, a kada su iznosili 80% masnoća je pala na 2,7%.

T y z n i k   i   A l l e n    su ustanovili progresivno opadanje masnoće mleka od 3,9% (normalan obrok) do 2,8% (smanjena količina kabastih hraniva). Drastično smanjenje masnoće od 3,6 do 2,4% desilo se kada su krave sa normalnog obroka prešle na obroke u kojima je kabasto hranivo bilo fino mleveno. Masnoća je bila slična i u ogledu u kome su krave umesto obroka sa smanjenom količinom kabastog hraniva prešle na obroke sa normalnom količinom kabastog, ali koje je bilo fino mleveno.

Prema mnogim autorima količina sirovog vlakna u obroku uzima se kao merilo varijabilnosti kvaliteta kabastog krmiva i uticaja na masnoću mleka. Iz njihovih istraživanja proizilazi da 16% sirovog vlakna u suvoj materiji celog obroka predstavlja donju granicu koja obezbežuje normalnu masnoću mleka, uzevši u obzir da je kabasto hranivo prirodno, to jest da nije mleveno.

Prema C r o w l e y  najnovija naučna istraživanja ukazuju na to da je za održavanje normalnog sadržaja mlečne masti u mleku potrebno da sadržaj sirovog vlakna u ukupnom obroku mora biti, na bazi suve materije obroka, oko 18%. Mežutim, dokazivanje ove granice sirovog vlakna dalo je različite rezultate te se susreću preporuke za praksu kojima se traži da u suvoj materiji obroka bude 15-22% sirovog vlakna.

 

Literatura:

Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - Goveda

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box