Odgajivački cilj

 Povećanje proizvodnje koza ostvariće se preko:

 

• brojnog povećanja životinja;
• izmene rasnog sastava;

 

1. Brojnom povećanju koza ne treba dati prioritetno mesto. U narednih pet godina ovo povećanje bi iznosilo oko 30% s tim što bi se, uglavnom, usmerilo na povećanje postojećih meleza koji će se dobiti ukrštanjem u tom periodu. Potom bi se porast broja koza usporio i sveo na oko 5% grla godišnje, i to isključivo kvalitetnih. Brojno povećanje koza bi se postiglo:

 

• povećanjem broja koza na postojećim individualnim gazdinstvima koja se usmere na gajenje 100 i više koza, kao i zasnivanjem novih farmi koza i
• povećanjem broja koza na individualnim gazdinstvima s manjim brojem koza;

 

2. Proizvodnja koza bi se popravila izmenom rasnog sastava, s tim da se u prvo vreme da prednost domaćim melezima, zatim domaćoj balkanskoj kozi nižih područja, dok će se nastojati na bržem smanjivanju broja balkanske koze viših područja. Istovremeno će se raditi na stvaranju domaće oplemenjene koze. Posle završenog rada na izmeni rasnog sastava, odnosno na primeni selekcije, prosečna godišnja proizvodnja mleka bi bila 150 l u balkanskih koza viših područja, 300 l u u balkanskih koza nižih područja, 450 l u domaćih meleza i 500 l u oplemenjene domaće koze. Godišnja proizvodnja jaradi u ovih koza bi bila 1,4; 1,6; 1,7; i 1,9 po kozi; težina priplodnog podmlatka sa 8 meseci 30, 32, 33 kg, a 35 kg kod meleza sa 7 meseci, dok bi težina odraslih grla bila 38, 40, 45 i 50 kg.

 

Literatura:

Gutić Milenko, Snežana Bošković-Bogosavljević, Vladimir Kurćubić, Milun Petrović · Leka Mandić, Vladimir Dosković - KOZARSTVO TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ODGAJIVANJA; Čačak 2006.