Ovce se za vreme laktacije hrane sa najkvalitetnijim kabastim hranivima. Za zimski period ostavlja se najbolje seno, koje služi kao osnova obroka. Takođe, u ovom periodu ovcama u laktaciji može se davati i slama (u prvom redu ovsena i ječmena, a zatim pšenična). Od sočnih hraniva, može da se daje stočna repa, a ređe mrkva, a od koncentrata prekrupa kukuruza, ovsa, ječma, mekinje ili repini rezanci i uljane pogače, uloliko se ova krmiva proizvode u vlastitoj režiji, ukoliko ne onda se koncentrat nabavlja na tržištu.

Ako se obrok ne normira onda se za ovce srednje veličino (40-50 kg) može računati 1,2-2 kg sena i 250-300 grama koncentrata dnevno. Ukoliko ovca gaji blizance onda se količina koncentrata udvostručuje. Smeša koncentrata za podmirenje potreba za proizvodnju mleka kod ovaca treba da sadrži po 1 h.j. oko 150g svarljlvih proteina. Kada nema dovoljno sena, onda se ono može zamenjivati silažom u odnosu 1 : 3.

Za vreme prva 2 meseca kada ovce luče najveće količine mleka mogu da konzumiraju 4- 6 kg silaže (50% kukuruz + 50% leguminoze), 0,6 kg sena i manje količine slame.

Kasnije silaža se može smanjiti na 3-4 kg, seno na 0,4 kg, a količina koncentrata na 150 - 200 grama

Ukoliko ima dovoljna količina sena na raspolaganju u brdsko -planinskim područjima ne preporučuje se upotrebu silaže u ishrani ovaca.

Proizvodnja mleka kod ovaca zavisi od: rase, starosti ovaca i tipa rođenja (broja ojagnjenih jagnjadi), a naročito od uslova ishrane i nege za vreme bremenitosti i laktacije. Ovce koje doje blizance daju 20 do 25% više mleka od ovaca iste rase koje doje jedince.

 

Potrebe ovaca u laktaciji:

 

Težina

   Hranljive

   jed. u kg

    Svarljivi

 proteini u g

  Kuhinjska

     so u g

    Kalcijum

         u g

    Fosfor

       u g

    Karotin

        u g


I Rase sa finom vunom i pravcem proizvodnje vuna - meso

a) Ovce sa jednim jagnjetom i mlečnosti koja obezbeđuje prosečan dnevni prirast jagnjeta od 200-250 g

40
50
60
70
1,4 – 1,8
1,5 – 1,9
1,6 – 2,0
1,7 – 2,1
140 – 180
150 – 190
160 – 200
170 – 210
12 – 14
12 – 14
13 – 15
13 – 15
7,2 – 8,4
7,6 – 8,8
8,0 – 9,2
8,4 – 9,6
4,2 – 5,2
4,4 – 5,4
4,6 – 5,6
4,8 – 5,8 
15 - 20
15 - 20
15 - 20
15 - 20

 

b) Ovce sa dva jagnjeta i mlečnosti koja obezbjeđuje prosečan dnevni prirast oba jagnjeta od 300-400 g

40
50
60
70
1.7-2.0
1,8-2,4
1,9-2,4
  2,0-2,6
180-230
190-240
200-250
210-260
14-16
14-16
15-17
15-17
8,8-10,8
9,2-11,2
9,6-11,6
10,0-12,0
5,4-6,6
5,8-6,8
5,8-7,0
6,0-7,2
20-25
20-25
20-25
20-25


                                            II Rase sa pravcem proizvodnje meso-vuna i meso

a) Ovce sa jednim jagnjetom i mlečnosti koja obezbeđuje prosečan dnevni prirast jagnjeta od 200—250 g

50
60
70
80
1,6 – 2,0
1,8 – 2,1
1,9 – 2,3
2,0 – 2,3
160 – 200
180 – 210
190 – 220
200 – 230
12 – 15
12 – 15
13 – 15
13 – 15
8,0 – 9,2
8,4 – 9,6
8,8 – 10,0
9,2 – 10,4
5,0 – 6,0
5,2 – 6,2
5,4 – 6,4
5,6 – 6,6
15 - 20
15 - 20
15 - 20
15 - 20


b) Ovce sa 2 jagnjeta i mlečnosti koja obezbeđuje prosečni dnevni prirast, oba jagnjeta od 300 – 400 g

50
60
70
80
2,1 – 2,6
2,2 – 2,7
2,3 – 2,8
2,4 – 2,9 
210 – 260
220 – 270
230 – 280
240 – 290
15 – 17
15 – 17
16 – 18
16 – 18
10,6 – 11,8
11,0 – 12,2
11,4 – 12,6
11,8 – 13,0
6,8 – 7,8
7,0 – 8,0
7,2 – 8,2
7,4 – 8,4
20 - 25
20 - 25
20 - 25
20 - 25

 

Ovčije mleko, kao što je poznato, sadrži oko 18,4% suve materije, a 81,6% vode. Suvu materije čine 5,7% belančevine, 6,8% masti, 4,95% mlečni šećer i 0,95% pepeo. Za proizvodnju 1 kg ovčijeg mleka potrebno je najmanje 0,6-0,7 h. j.

U samoj tehnici hranjenja mora da postoji izvestan red. Ovce za vreme laktacije u zimskom periodu moraju da se hrane ravnomerno. U ishrani ne smeju da se čine velike i nagle promene. Hranjenje se vrši tri puta dnevno: ujutru, u podne i uveče. Jedan obrok se daje u dva do tri navrata u manjim količinama. Hranjenje u ovčarniku vrši se samo u hladnim i vetrovitim danima, a u svim ostalim prilikama izvan ovčarnika, na mestu zaklonjenom od vetrova.

Prilikom upotrebe pojedinih hraniva, korenasto-krtolasta hraniva tre-ba pre upotrebe oprati od zemlje i iseckana dati ovcama. Silaža nesme da stoji na vazduhu više od 6-8 časova, jer se brzo kvari. Izbegava se upotreba barskog sena, jer njime mogu da se prenesu razna parazitarna oboljenja kao što su metilj i gliste. Ukoliko se ovce hrane hranivima siromašnim kalcijumom (kao što su seno kiselih trava, slama i pleva žitarica, komina itd) obavezno treba davati po grlu dnevno 3-4 grama koštanog brašna ili stočne krede pomešane sa mekinjama. Silažu i korenasto-krtolasta hraniva treba davati pre pojenja, a koncentrat posle pojenja ovaca. Slama se daje ujutru kada ovce imaju veći apetit, a seno u podne i predveče. Slama se takođe polaže naveče da bi ovce po volji jele preko noći. Ovcama se stavlja so u specijalne korpe da ližu po volji, jer so utiče na lakše varenje i bolje iskorišćavanje suve hrane.

Pojenje ovaca vrši se 2 do 3 puta dnevno svežom i čistom vodom čija je temperatura oko 160C. Korita za pojenje moraju biti dobro očišćena od otpadaka hraniva, balege i leda u zimskom periodu. Pojila ne treba da su udaljena od ovčarnika više od 500 m, niti bliža od 100 metara, jer ako su pojila bliža ovčarniku, onda se stvara blato na površini neposredno ispred ovčarnika, a ukoliko su pojila daleko u zimskom periodu teško im je prići.

Jednom grlu u proleće treba 3,5-4 litara vode, leti 5-5,5 litara, u jesen 3-3,5 litara, a zimi 1,7-2,3 litara. Stariji podmladak od 5 meseci troši iste količine vode kao i odrasla grla.

Prelaz sa zimskog obroka na pašu vrši se postepeno uz prethodno pri-hranjivanje ovaca ujutru pre nego što se isteraju na pašnjak. Izbegava se

napasanje ovaca na pašnjaku koji je pokriven slanom, kao i na bujnim pašnjacima koji su pokriveni rosom, jer dolazi do naduna i uginjavanja ovaca.

Za vreme vegetacije ovce se napasaju i pašom u celosti podmiruju svoje potrebe. Pri ovome se nastoji, da se pašnjaci što bolje iskoriste, tj. da se po jedinici površine postigne što veća proizvodnja travne mase i da se time dobije maksimalna proizvodnja mleka od svakog grla, što se postiže korišćenjem pregonskog sistema napasanja ovaca.

Prije izlaska na pašnjak obrezuju se papci ovaca, koji su prerasli da bi se ovce lakše kretale. Posle striže ovce u laktaciji i sve druge kategorije ovaca se kupaju protiv šuge.

 

Literatura:

Ovčarstvo – tehnologija proizvodnje; Gutić Milenko, Milun Petrović, Snežana Bogosavljević-Bošković, Vladimir Kurćubić, Leka Mandić, Vladimir Dosković; Čačak, 2006.

 

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - OVCE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box