KUMAFOS I NJEGOV ZNAČAJ U LEČENJU VAROZE U SLOVENIJI

Tomaž Snoj, Blanka Premrov Bajuk, Katarina Babnik, Luka Milčinski, Vlasta Jenčič, Metka Pislak Ocepek, Martina Škof i Silvestra Kobal Univerzitet u Ljubljani, Veterinarski fakultet, Gerbičeva 60, Ljubljana

Sažetak

Varooza je parazitska bolest pčelinjeg društva koju prouzrokuje grinja Varroa destructor i koja se hrani sa hemolimfom pčela I njihovih razvojnih oblika. Ovaj parazit se suzbija lekovima koji se moraju upotrebljavati u takvim oblicima I koncentracijama koji ne štete pčelinjem društvu, a istovremeno moraju uspešno uništiti parazita. U Sloveniji se za lečenje Varooze upotrebljavaju izmedju ostalog i lekovi kao sto su Perizin (Bayer) I ChekMite (Bayer) koji sadrže aktivnu materiju Kumafos. Bitan segment u iskorenjivanju Varoe su briga za zdrave pčelinje produkte, koji se uključuju u lanac ishrane čoveka, briga za zdravu čovekovu okolinu i briga za za razvoj pčelinjega legla.

Upotreba Kumafosa u pčelinjem društvu može da dovede do akumulacije njegovih ostataka ili ostataka njegovih metabolita u medu i drugim pčelinjim proizvodima. Kumafos je stabilan kada je pH sredine kiseo a nestabilan kada je bazan. U Evropskoj uniji je maksimalna dozvoljena koncentracija (MRL) kumafosa u medu 100—g/kg.

Ključne reči: Veterina; varoza; kumafos; pčelinje leglo; med

Abstract

Varrosis is a parasitic disease coused by mite Varroa destructor. Varroa supplies itself by bee or bee brood hemolymph. The drugs that act on varroa mites must be used in formations and concentrations that not affect bee colony but they can take effect on parasite. Beside others, coumaphos containing drugs Perizin and ChekMite (Bayer) are used for varrosis treatment in Slovenia. Important role in eradication of varrosis play care for non-contaminated bee products, which are used as a human food, care for environment as well as care for undisturbed bee brood development.

Coumaphos use in bee colonies might cause accumulation of its residua or metabolites in honey and other bee products.

Coumaphos is stable at low pH, but instable in basic media. In European Union maximal residue limit (MRL) for coumaphos in honey is 100 —g/kg.

Key words: Veterinary medicine; varrosis, coumaphos, bee brood, honey

 Uvod

Na području zdavstvene zaštite pčela se u Sloveniji susrećemo sa problemom pri suzbijanju varooze, parazitske bolesti pčelinjeg drustva koju izaziva Varroa destructor. Varoa je grinja koji se razmnožava u pčelinjem leglu, oštećujući ličinke pčela sisanjem hemolimfe mada može da parazitira i na odraslim pčelama. Ako se varooza ne leči (ne suzbija) moze da se razvije do te mere da celo pčelinje društvo izumre (Serra Bonvehi I Orantes-Bermejo, 2010).

Parazit Varroa destructor se prenosi u pčelinjak premeštanjem zaraženog saća ili združivanjem pčelinjih društava. Po košnici se prenosi rojenjem, kradjom ili dezorijentisanim pčelama koje greškom završe u drugoj košnici. Varooza moze da se širi i više kilometara mesečno, na još ne zaražena područja a najčešće prevozom pčela na pašu. Brzom širenju Varooze je pomogla I trgovina živim pčelama: rojeva, pčelinja društva, i matice. Broj grinja zavisi od stepena razvoja pčelinjeg društva. U najmanjem broju Varoe se u košnici nalaze na proleće, dok se njihov broj povećava sa povećanjem trutovskog legla. Grinje napadaju i trutove, posebno njihove razvojne oblike, gde se razmnožavaju 4-8 puta češće nego u pčelinjem leglu. U aktivnoj pčelarskoj sezoni Varoa je najčešća u leglu mladih pčela, a na jesen kod odraslih pčela.

Dijagonostika Varooze je leti vrlo jednostavna jer se grinje vrlo brzo može uočiti. Kod postavljanja dijagnoze se pregledaju pokrivena legla pčela i trutova, pregledaju se I odrasle pčele ili uzorak sadržaja sa poda koš

Varou suzbijamo akaricidima koji se moraju upotrebljavati u takvim oblicima i koncentracijama koji ne štete pčelinjem društvu, a istovremeno što e kasnije uništavaju Varou.

U Sloveniji smo za suzbijanje varooze, u okviru nacionalnega programa za suzbijanje Varooze proteklih godina, u većini pčelinjih društava upotrebljavali takodje Kumafos u komerciajalnim oblicima, Perizin (Bayer) I ChekMite (Bayer), koji su se upotrebljavali u suzbijanju Varoe u zimskom periodu.

Kumafos spada u grupu organofosfatnih insekticida odnosno akaricida koji izazivaju fosforilacijo acetilholinesteraze (AChE), i na taj način ometa normalno

delovanje holinergičnog sistema parazita, u višim dozama i domaćina… U visokim dozama je kumafos veoma otrovan i izaziva neurtoksične efekte - zbog blokiranja AChE dolazi do poremećaja u delovanju nervno mišićne sinapse i posledično do paralize mišića.

Upotreba Kumafosa u pčelinjem društvu može da dovede do akumulacije njegovih ostataka ili njegovih metabolita u medu i drugim pčelinjim produktima (Karaza ris i sar. 2008). Pored ostataka Kumafosa koji mogu da se nadju u medu, sto je veoma bitno sa vidika zaštite potrošača, javlja se takodje pitanje ostataka I uticaja pesticida u hrani za pčele i u vosku iz kojeg je izgradjeno saće, gde se odvija razvoj pčelinjeg legla. Ostaci u zalihi pčela, koja je ustvari njihova hrana, i ostaci u saću mogu bitno da utiču na razvoj pčelinjeg legla I vitalnost pčela i posledično javljenje drugih bolesti (Berry I sar. 2013).

V ažan segment kod suzbijanja varooze predstavlja briga za bezbedne pčelinje produkte za potrošača, zdravu životnu sredinu i razvoj pčelinjeg legla zbog potencijalnih ostataka lekova u pčelinjim produktima.

Kumafos je stabilan kada je pH kiseo a nestabilan kada je bazan. U Evropskoj uniji je dozvoljena maksimalna koncentracija kumafosa u medu 100—g/kg.

PREGLED I ANALIZA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA I RELEVANTNE LITERATURE

Akutni toksični efekti kumafosa i drugih organofosfatnih jedinjenja na sisare su dobro poznati i proučeni, a mnogo manje se zna o potencijalnim štetnim uticajima navedenih jedinjenja pri dugotrajni ispostavljenosti niskim koncentracijama. Kumafos je po podacima iz literature relativno stabilan u vodi i zemlji, i zato bi potencijalnu opasnost pretstavljali njegovi ostaci u medu. Podaci iz literature govore da organofosforna jedinjenja oštećuju krvno-moždanu barijeru i tako prouzrokuju nepovratna oštećenja mozga ( Parran i sar. 2005; Song i sar. 2004) ali još nije poznato da li i kumafos tako deluje.

Zbog lipo lnih osobina kumafos se kod suzbijanja varooze veže na pčelinji vosak gde je stabilan, i uz dugogodišnju i nekotrolisanu upotrebu se akumulira u saću do takvih koncentracija da iz saća počinje da prelazi i u med (Wallner, 1999; Tremolada i sar. 2004).

Za otkrivanje kumafosa u uzorcima meda in pčelinjeg legla mogu da se upotrebe tečna ekstrakcija i metoda RP-HPLC sa UV detekcijom. Hromatografska separacija se radi pri talasnoj dužini od 289 nm na koloni C18 sa gradientom mobilne faze ( Premrov Bajuk i sar. 2014; Snoj i sar. 2014).

OSTACI KUMAFOSA I NJEGOVIH METABOLITA U MEDU I PČELINJEM LEGLU

Lečenje pčela i uzorčenje

Pratili smo pčelinja društva iz dve košnice na dva različita geografska područja Slovenije. Pet pčelinjih društava sa svake lokacije smo lečili sa preporučenom dozom leka ChekMite (Bayer), pet drugih pčelinjih društava na drugi lokaciji smo tretirali sa 1,5 puta višom dozom od propisane doze leka, pet pčelinjih društava na svaki lokaciji je poslužilo kao kontrola- i kod njih pomenuti preparat nije upotrebljen. Uzorke meda in pčelinjeg legla smo uzeli neposredno pred početkom lečenja i zadnji dan šesto nedeljnog tretmana. Uzorke pčelinjega legla smo uzeli i na sredini lečenja.

Priprema uzoraka i standarda

Kumafos smo iz meda i pčelinjega legla ekstrahovali heksanom, ekstrakte smo osušili i rastopili ih u acetonitrilu. Svi uzorci su bili pripremljeni u duplikatu. U acetonitrilu smo takodje pripremili standardne rastvore kumafosa (Fluka) za kalibracijsku krivu. Za izračun e kasnosti i granične ocene smo upotrebili uzorke sa poznatim standardnim podacima. Svi rastvarači i reagent su bili odgovarajuce čistoce (JTBaker, Sigma).

Tekuća hromatogra ja visoke rezolucije na okrenutoj fazi

Hromatografsku separaciju smo uradili na aparatu SpectraPHysis, gde smo upotrebili kolonu Luna (5— C18(2), 100A, 250x4,6mm Phenomenex), kao mobilnu fazu pa acetonitril i ultra čistu vodu (Mili Q, Milipore). Inicirali smo 20—L uzorka , dok je protok kroz kolonu bio 1mL/min, a separaciju smo pratili pri talasnoj duzini od 289 nm.

Rezultati

U pčelinjim društvima u trenutku uzorkovanja nismo pronašli kliničke znake bo-lesti, i isto tako u društvima nismo primetili značajne razlike u snazi i vitalnosti društva. Rezultati analiza su pokazali da su vrednosti kumafosa u medu, uzorkovanim pred lečenjem, bili pod najvišom dozvoljnom vrednošću (MRL), koja iznosi 100—g/kg. Po lečenju smo samo u jednom uzorku iz pčelinjeg društva na prvoj lokaciji, uz upotrebu preporučenih doza, izmerili 238,8 —g kumafosa na kilogram meda. Kod ostalih pčelinjih društava izmerene vrednosti su bile ispod granica odredjenih, LOQ metode. U pčelinjem leglu su bile vrednosti prije lečenja takođe ispod LOQ. Na sredini lečenja smo u jednom uzorku legla iz kontrolnog pčelinjeg društva na prvoj lokaciji izmerili 61,7—g kumafosa na kg meda. Na drugoj lokaciji su bile vrednosti kumafosa u leglu iz dva kontrolna pčelinja društva 88,4—g i 123,0—g/kg. Kod upotrebe preporučene doze kumafosa smo u leglu iz tri pčelinja društva na sredini lečenja na drugoj lokaciji izmerili od 160,4 do 386,9—g/kg, a u leglu gde smo upotrebili 1,5 puta veću dozu od preporučene, izmernene vrednosti su bile od 254,2 do 488,9—g kumafosa na kg. U uzorcima legla, uzetim po završenom lečenju sa preporučenom dozom, koncentracija kumafosa na prvoj lokaciji je bila od 86,9 do 428,7 —g a na drugoj lokaciji od 143,5 do 567,8 —g kumafosa na kg. U uzorcima legla uzetim po lečenju sa 1,5 puta većom dozom od preporučene, smo izmerili 88,7 do 909,0 —g kumafosa na kg. Pomenuti rezultati pokazuju da se kumafos akumulira u pčelinjem leglu (Premrov Bajuk i sar. 2014; Snoj i sar. 2014).

Hvala

Autori koji su saradjivali u ovom projektu se zahvaljuju Slovenačkoj istraživačkoj agenciji i Ministarstvu za poljoprivredu i životnu sredinu za nansiranje projekta (CRP V4-1105). Zahvalnost upućujemo takodje obojici pčelara za njihovu saglasnost i saradnju na projektu i pomoć pri uzorkovanju.

LITERATURA

Berry JA, Hood WM, Pietravalle S, Delaplane KS. Field-level sublethal effects of approved bee hive chemicals on honey bees (Apis mellifera L). PLoS ONE 2013; 8(10): e76536.

Karaza ris E, Tananaki C, Menkissoglu-Spiroudi U, Thrasyvoulou A. Residue distribution of the accaricide coumaphos in honey following application of a new slowrelease formulation. Pest Manag Sci 2008; 64: 165-71.

Kochansky J, Wilzer K, Feldlaufer M. 2001. Comparison of the transfer of coumaphos from beeswax into syrup and honey. Apidologie 32: 119-125.

Lodesani M, Pellacani A, Bergomi S, Carpana E, Rabitti T, Lasagni P. 1992. Residue determination for some products used against Varroa infestation in bees. Apidologie 23: 257-272.

Maver L, Pokljukar J. 2003. Coumaphos and amitraz residues in Slovenian honey. Apiacta 38: 54-57.

Parran DK, Magnin G, Li W, Jortner BS, Ehrich M. 2005. Chlorpyrifos alters functional integrity and structure of an in vitro BBB model: co-cultures of bovine endothelial cells and neonatal rat astrocytes. Neurotoxicology 26 (1): 77 - 88.

Pravilnik o medu. Ur.l. RS, št. 31/2004

Premrov Bajuk B, Snoj T, Babnik K, Milcinski L, Jencic V, Pislak Ocepek M, Skof M, Kobal S. Vsebnost kumafosa v medu in zalegi po zdravljenju čebeljih družin = Cumaphos concentration in honey and bee brood after the treatment of honeybee colonies. 1. znanstveno posvetovanje o čebelah in čebelarstvu, Ljubljana, 13. februar 2014. Gregorc A ed. V spomin dr. Janezu Poklukarju: zbornik prispevkov. Ljubljana: Slovensko akademsko čebelarsko društvo: Kmetijski inštitut Slovenije, 2014: 24-29.

Serra-Bonvehí J, Orantes-Bermejo J. Acaricides and their residues in Spanish commercial beeswax. Pest Manag Sci 2010; 66(11): 1230-5. Snoj T, Premrov Bajuk B, Babnik K, Milcinski L, Jencic V, Pislak Ocepek M, Skof M, Kobal S. Relation between treatment of bee colonies with coumaphos or amitraz on their residue levels in honey, bee brood and beeswax. In: Proceedings of the The impact of pesticides on bee health. British Ecological Society, Biochemical Society and the Society for Experimental Biology, 2014: 16.

Song X, Pope C, Murthy R, Shaikh, J, Lal B, Bressler JP. 2004. Interactive effects of paraoxon and pyridostigmine on blood-brain barrier integrity and cholinergic toxicity. Toxicol Sci 78 (2): 241-247.

Tremolada P, Bernardinelli I, Colombo M, Sprea co M, Vighi M. 2004. Coumaphos distribution in the hive ecosystem; case study for modelling applications. Ecotoxicology 13: 589-601.

Wallner K. 1995. The use of varroacides and their in uence on the quality of bee products. Am. Bee J. 135 (12): 817-821.

Wallner K. 1999. Varroacides and their residues in bee products. Apidologie 30: 235-248.

 

Tekst preuzet iz knjige "Zbornik radova - XXV savetovanje dezinfekcijadezinsekcija i deratizacija jedan svet jedno zdravlje -" uz dozvolu Srpskog veterinarskog društva

Prijavi se

Pretraži sajt

Oglasi za posao

veterina.info fan box