{module 147}
Vesti
Najčešće bolesti kod konja i kako ih prepoznati i reagovati na vreme
Kako se životinje nose sa refleksijama i sopstvenim odrazima?
Personalizacija opreme za kućne ljubimce uz pomoć DTF štampe
Kako izabrati pravi kavez za psa: Vodič za odgovorne vlasnike
Saveti za izbor igračaka koje pozitivno utiču na ponašanje vašeg ljubimca
Kako da prilagodite svoj dom kućnom ljubimcu?
Šta svaki odgovoran vlasnik kućnog ljubimca mora da zna?
Zašto je bitna mentalna stimulacija za pse?
Kako da unapredite rad svoje veterinarske ordinacije?
Rekli su o životinjama...
Prijavi se
Ko je online
1750 gostiju i nema prijavljenih članova
![]() |
||||||||||||||||||
Sistematika | ||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||
Trojno ime | ||||||||||||||||||
Bos taurus taurus Linnaeus, 1758. |
||||||||||||||||||
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mleka i njihove snage korištene za vuču.
Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. veku pne. Dokazom se smatra da su od 8300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Kipar na kojem do tada nije bilo goveda.
Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su delomično ukrštali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura (Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivo (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis).
Uobičajeni nazivi
Mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telići ili telad.
Polno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mlečna krava".
Polno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "bik".
Kastrirani mužjak domaćeg goveda naziva se "vo".
Korištenje
Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 miliona. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mleka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cenjeno prirodno djubrivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim delovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.
Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, sledila su se dva glavna smjera, povećanje količine mleka i povećanje količine i kvalitete mesa.
Rasprostranjenost
Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda evropskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Evropljani dovode domaće govedo u Amerike, na niz ostrva, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na ostrvu Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.
Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, hekova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u Ostvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.
Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 miliona). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SAD-u 96 miliona.
Vidi još
Izvor
Hybrids Category:Bos taurus and Category:Bos taurus indicus
Category:Bos taurus indicus (Zebu)
Others
A
![]() |
![]() Adaptaur |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
B
![]() |
![]() |
![]() Belmont Red bull |
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() Black Baldy |
![]() |
![]() |
C
![]() |
|
|
|
![]() |
![]() |
D
![]() |
![]() |
![]() |
E
![]() |
![]() |
F
|
|
G
|
![]() |
|
|
![]() |
H
![]() |
![]() |
|
![]() |
|
![]() |
![]() |
I
![]() |
J
![]() |
L
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() Lowline |
M
![]() |
![]() |
![]() |
|
![]() |
N
![]() |
![]() Norsk rødt fe (NRF) |
P
![]() |
![]() |
![]() |
R
![]() |
![]() |
S
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() Square Meater heifer |
![]() |
![]() |
T
![]() |
![]() |
![]() Tasmanian grey |
![]() |
![]() |
V
![]() |
![]() |
W
![]() |
![]() |
Z
Hybrids Category:Bos taurus and Category:Bos taurus indicus
![]() |
![]() Droughtmaster |
Greyman steers |
|
![]() Santa Gertrudis |
![]() |
Category:Bos taurus indicus (Zebu)
![]() |
![]() |
Others
![]() |
Literatura: Slike preuzete sa http://commons.wikimedia.org/wiki/Cattle
Na govedarskim farmama proces organizacije i tehnologije treba da se odvija delovanjem naučno-tehničkog progresa, putem specijalizacije, koncentracije i kompleksne mehanizacije. Paralelno sa ovim procesom mora da se odvija promena u strukturi i intenzitetu proizvodnje snabdevanja krme čiji je osnovni cilj da po kvalitetu i kvantitetu zadovolje potrebe stočarstva.
Specijalizacija govedarske proizvodnje na farmi daje veći ekonomski efekat u poređenju sa tradicionalnim vođenjem proizvodnje. Dalji razvitak govedarstva na farmi ostvariće se, imajući u vidu u svakom periodu vremena, moguće uticaje ekoloških uslova, mogućnosti krmne baze, kadrova i stepena mehanizacije.
Da bi se povećao obim proizvodnje na farmi i da bi se pri tome zasnovala industrijska proizvodnja mleka mehanizacijom procesa u što većoj meri, najvažniji zadatak u sprovođenju specijalizacije je pravilna i potpuna organizacija uzgoja remontnih priplodnih junica, regulisanje pravilnog prihvatanja priplodnih ženskih grla, koja potiču od krava (majki) sa visokim uzgojnim i proizvodnim svojstvima, njihov pravilan odgoj od rođenja do osemenjivanja, zatim, osemenjivanje semenom bikova klase elita određenih genetskih linija, usmeren uzgoj junica u prvom periodu starosti i uvođenje prvotelki u matično stado.
Dostignuti stepen razvitka materijalnih uslova, stanje kadrova i shvatanja omogućuju da se u sadašnjem trenutku otpočne sa specijalizacijom proizvodnje.
Literatura: Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.
Na osnovu rezultata dugogodišnjih istraživanja i saznanja iz prakse, smatra se da je približna starost životinja glavni princip na osnovu kojeg se vrši grupisanje, jer tada sve one imaju relativno slične potrebe za hranljivim materijama i drugim fiziološkim potrebama. ^injenica je da grupisanje u cilju obezbeđenja jednorodnosti životinja u grupi može da se obavi vodeći računa o mnoštvu pokazatelja i kriterijuma, kao što su fiziološko stanje krava, prosečna dnevna količina mleka, starost, težina, stadijum laktacije, produktivnost u poslednjoj laktaciji i dr. to je jasno da u praktičnim uslovima nije moguće izvršiti grupisanje životinja na osnovu svih tih pokazatelja.
Bez obzira na odabrani kriterijum grupisanja na farmi, moraju, na osnovu fiziološkog stanja, postojati izdvojene grupe i to: grupa gravidnih krava, grupa krava u porodilištu i grupa krava prvotelki. Imajući u vidu neujednačenost proizvodnog potencijala krava na farmi i raspoloživi prostor, moguće je u sadašnjem trenutku obaviti grupisanje prema stadijumu graviditeta, odnosno na osnovu stadijuma laktacije.
Literatura: Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.