U petak, 18tog decembra sa početkom u 18h u Medija Centru Vojvodine, u Novom Sadu,  predstavljen je Priručnik za odgovornog vlasnika psaprva knjiga na našim prostorima koja se bavi principima odgovornog vlasništva i održivim sistemskim rešenjem problema napuštenih kućnih ljubimaca.
 
prirucnik pas

Na promociji su govorili autori knjige Dunja Kovač, Darko Drobnjak i Nataša Vukmirović, kao i prof dr Veselina Pelagić (osnivač i predsednik FRD Fondacije).

Priručnik za odgovornog vlasnika psa nastao je u periodu izmene zakonske regulative tokom kojeg organizacije javno zastupaju stvaranje zakonskog okvira za efikasno rešenje problema napuštenih kućnih ljubimaca. Za sprovođenje održivog sistemskog rešenja, neophodno je da vlasnik psa poštuje niz mera odgovornog vlasništva.

U idealnoj situaciji, kada bi ljudi odgovorno postupali sa svojim kućnim ljubimcima, napuštene životinje ne bi živele na ulici, a prihvatilišta bi pružala smeštaj samo životinjama koje su oduzete zbog zlostavljanja ili ako vlasnik iz opravdanih razloga ne može dalje da brine o njima. S obzirom da živimo u društvu koje još uvek nije spremno za skladan suživot sa životinjama, naše ulice postale su dom velikom broju napuštenih pasa i mačaka.

U knjizi su predstavljene osnove odgovorne brige o psima, kako kućnim ljubimcima, tako i napuštenim psima koji žive na ulici i u prihvatilištima u Srbiji. Naglasak je na temama koje dosad nisu bile na odgovarajući način predstavljene u našoj javnosti. Stoga je priručnik namenjen i predstavlja doprinos edukaciji budućih i sadašnjih vlasnika pasa, kao i staratelja napuštenih pasa, te predstavnika državne uprave, lokalnih samouprava i zoohigijenskih službi, i predstavlja stručno i edukativno štivo sa pouzdanim informacijama.

Priručnik je podeljen u više tematskih celina. U okviru poglavlja o odgovornoj brizi o psu, razmatraju se: odabir, usvajanje i kupovina psa, odnos deteta i psa, odlike zdravog psa, zdravstvena zaštita i bezbednost psa, pružanje prve pomoći i postupanje sa psom na putovanju. Poglavlje o komunikaciji čoveka i psa sadrži objašnjenja bitna za verbalnu i neverbalnu komunikaciju sa psom, socijalizaciju i habituaciju psa, njegovo treniranje, vaspitanje i šetnju, boravak u parkovima za pse i prevenciju ujeda. Poglavlje o odgovornom starateljstvu napuštenih pasa, osim razmatranja uzroka tog problema, sadrži objašnjenja načina pomaganja napuštenim psima, uključujući i starateljstvo i prihvatilišta, a predložene su i solucije umesto napuštanja pasa. Na kraju, predstavljeno je i pravilno postupanje u slučaju smrti psa.

Izdavač knjige je organizacija Link plus. Poručivanje knjige po popularnoj moguće je  preko stranice:

 
 Priručnik za odgovornog vlasnika psa: https://www.facebook.com/Priru%C4%8Dnik-za-odgovornog-vlasnika-psa-1147855881910946/?fref=ts

O autorima
Dr vet. med. Dunja Kovač
 stručnjak je za poremećaje u ponašanju pasa i mačaka i bihevioralnu modifikaciju. Pri ASPCA, sertifikovana je za sprovođenje SAFER i MYM programa (Certified Canine Assessor) za rad sa psima u uslovima prihvatilišta, sprovođenje bihevioralne evaluacije i bihevioralnih protokola, uz procenu uzroka i stepena agresije i procene udomljivosti. Pod mentorstvom jednog od najvećih stručnjaka iz oblasti bihevioristike dr Sofije Jin sertifikovala se za Low stress handling and behaviour modification protocols pasa i mačaka. Na Kinološkoj akademiji u Beogradu moderator je i predavač na kursevima za profesionalne šetače pasa, profesionalne hendlere i kinološke sudije. U Novom Sadu osnovala je edukativni centar za vlasnike i kućne ljubimce “Pets&Science” gde je razvila jedinstveni sistem savetovanja vlasnika i rešavanja problema u ponašanju pasa i mačaka. Pri Fondaciji za razvoj domaćinstva lider je programa “Dobrobit životinja”. Autorka je mnogobrojnih stručnih tekstova, predavanja i naučnih radova: “Naučite da govorite pseći jezik”, “Mačja posla”, “Deca i psi bez ujeda”, “Bihevioristika - Uloga i značaj za veterinarsku medicinu i dobrobit životinja”, “Terapeutski uticaj kućnih ljubimaca na zdravlje ljudi”, “Mentalna dobrobit životinja u zatočeništvu”, “Ponašanje životinja u prihvatilištima”, “Psihologija ponašanja i govor tela psa” i mnogih drugih.

Dr vet. med. mr sci. Darko Drobnjak diplomirao je na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu 2009. godine. Stručnu praksu je obavio, na poslovima prevencije i zdravstvene zaštite malih životinja. Kinološki sudija sa licencom FCI, za oblik svih rasa pasa iz I, II, III i V FCI grupe. Na mestu predsednika Kinološke sekcije Fakulteta veterinarske medicine bio je od 2005. do 2012. godine. Od 2013. godine je direktor i predavač na Kinološkoj akademiji. U sklopu predmeta „Nega i zaštita lovne divljači“ na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, gostujući je predavač iz oblasti lovne kinologije. Autor je dve knjige iz oblasti kinologije: „Enciklopedija rasnih pasa“ i „Eksterijer pasa-osnove procene“, kao i više od 60 naučnih i stručnih radova iz oblasti kinologije i veterinarske medicine. Urednik je dve knjige „Standarda rasnih pasa“ koje je izdao Kinološki savez Srbije. Stručni je saradnik revije Zov, i autor više od 120 tekstova u istoj reviji. Aktivan učesnik savetovanja i kongresa iz oblasti veterinarske medicine, zdravstve zaštite i dobrobiti životinja i lovstva. Član je Srpskog veterinarskog društva i Lovačke komore Srbije. Počasni je predsednik Kinološkog društva „Midže“ iz Požege. Na mestu potpredsednika Nacionalnog kluba bordoških doga Srbije bio je od 2012. do 2014. godine. Član je komisije za uzgoj Kluba engleskih mastifa Srbije od 2012. godine.

Nataša Vukmirović je predsednica Upravnog odbora organizacije Link plus registrovane u oblasti razvoja građanskog društva i edukacije, 2011. godine. Od osnivanja organizacije, bavi se veterinarskom politikom, promovisanjem odgovornog vlasništva i unapređenjem zakonskog okvira za održivo sistemsko rešenje problema napuštenih kućnih ljubimaca. Završila je trening na tu temu u organizaciji najveće svetske fondacije za dobrobit pasa Dogs Trust i organizacije Cat Protection u Londonu i kurs o osnovama kinologije Kinološke akademije u Beogradu. Zalaže se da se zaštita životinja prepozna kao aktivnost od javnog interesa i da se zlostavljanje životinja tretira kao ozbiljan društveni problem. Autorka je naučnih radova, predloga praktične politike i više desetina stručnih tekstova. Učesnica je brojnih konferencija i obuka, naročito u oblasti evropskih integracija. Sarađuje sa velikim brojem organizacija i stručnjaka u Srbiji i inostranstvu. 

dunja

pas svrabPiše Aleksandra Jelesijević Gligorić, dr vet med

Svima nam je dobro poznata situacija pojave osipa po koži kao reakcija na unos alergena iz hrane, međutim da li nam je poznato da gotovo ista reakcija može da se pojavi i kod nađih kućnih ljubimaca. Alergija na hranu je stanje do kojeg dolazi zbog preterane imunološke reakcije organizma na određenu vrstu hrane. Pretpostavlja se da su glavni alergeni u hrani proteini.
U podjednakoj meri oboljevaju mužjaci i ženke, a nešto češće alergija na hranu se javlja kod određenih rasa pasa kao što su dalmatinci, west highland terieri, labradori, bokseri. Simptomi se mogu pojaviti već kod vrlo mladih pasa, mlađih od jedne godine, ali ova vrsta može biti prisutna u bilo kojoj starosnoj kategoriji.

Osnovni simptom ovog oboljenja je svrab koji se javlja nezavisno od godišnjeg doba. Svrab se širi na celo telo, a vrlo često se primarno javlja svrab i krastice na vrhovima ušiju. Retko se javlja vid alergije na hranu kod koje nema pojave jakog svraba. Na koži se javljaja crvenilo i maleni prištići, dolazi do nastanka tzv. ekcema jer se bolesna životinja neprestano češe i na taj način se sama povređuje. U tom slučaju dolazi i do infekcije obolelog mesta na koži.

ALERGENI

 Najčešći alergeni koji izazivaju probleme kod pasa su govedina, piletina, mleko, jaja, pšenica. Kod mačaka to su riba,mleko i mlečni proizvodi. Alergije na više od jednog alergena su retke. Jasno je da rešavanje hroničnog svraba nije jednostavan zadatak kako za veterinara tako i za vlasnika bolesnog psa ili mace. Potrebno je strpljenje i upornost i bliska saradnja sa veterinarom kako bi se ovaj problem rešio.

Ekcemi najčešće nastaju na području vrata i lica jer se na tim mestima psi uspevaju počeškati zadnjom nogom. Nastaju i na korenu repa i bedrima jer ta mesta psi uspevaju da dohvate zubima. Koža na bolesnim delovima postaje tamna, a vremenom se može razviti seborea. Bolest se može uz prethodno opisane simptome manifestovati i promenama na noktima.

Kod mačaka je obično prisutan svrab na licu, glavi i ušima, a kao posledica alergije na hranu može nastati i kompleks eozinofilnog granuloma na usni ili zadnjim nogama. Idealana metoda za dijagnostiku alergije na hranu je tzv.eliminacijska hipoalergena dijeta. Po njoj započinjemo ishranu psa sa obrokom koji sadrži jednu vrstu proteina i jednu vrstu skroba kojoj pas do tada nije bio izložen. Treba obratiti pažnju na to da su psi koji žive sa mačkama često izloženi ribljim proteinima jer povremeno pojedu mačju hranu. Namirnice koje se koriste u eliminacijskoj dijeti su, na primer, kombinacija svinjetine i krompira, meso zeca, patke i tune.

Tokom ove dijete ništa osim sveže vode ne sme se nuditi psu za piće inače je sve besmisleno. Ne smeju se nuditi ni žvakalice, nagradice, a idealno je da pas u periodu eliminacijske dijete ne pije nikakve lekove. Eliminacijska dijeta nije izbalansirana, pa vlasnika treba upozoriti da pas može smršati, da mu dlaka može izgubiti sjaj i da će biti gladniji nego inače. Eliminacijska dijeta trebalo bi da traje između 8 i12 nedelja. Ukoliko alergijski simptomi nestanu, u ishranu postepeno dodajemo nove proteine kako bi ustanovili koji od njih će provocirati pojavu ponovnog svraba i crvenila i na ovaj način pokušamo da ustanovimo na koju je namirnicu pas preosetljiv.

 

Tekst uz dozvolu preuzet iz časopisa "Zov"

zov-logo

 

Amputacija noge ili hiruško odstranjivanje ekstremiteta ponekad je, na žalost, neophodan zahvat kojim spašavamo život bolesnoj životinji.

pas-sa-tri-noge

Piše Aleksandra Jelesijević Gligorić, dr vet med

Amputacija ili eutanazija je dilema sa kojom se suoči svaki vlasnik kada je potreban ovako radikalan hirurški zahvat. Ako se radi o traumi noge koja je toliko velika da se ne može uspostaviti normalna funkcija ekstremiteta, prognoza je dobra i pas ili maca mogu proživeti svoj normalan životni vek bez jedne noge.

Ovde se uvek postavlja i pitanje kvalitete života što zavisi od veličine psa, njegovim i vlasnikovim navikama. Naime, situacija nije ista ukoliko se radi o psu koji živi u dvorištu ili o psu koji živi u stanu. Isto tako često je presudna i veličina psa. Mnogo lakše se vlasnici odlučuju za amputaciju ukoliko se radi o malenom psu. Saobraćajne nesreće u gradskoj sredini glavni su krivac za traume pasa i mačaka. Udarac zadobijen pri sudaru sa automobilom obično je toliko jak da povređene životinje skoro uvek zadobiju jednu ili više fraktura ekstremiteta.

MAČKE

Mace ovakve zahvate podnose mnogo bolje nego psi i mnogo brže se adaptiraju na život na tri noge. Manji psi se bolje prilagode nego oni veliki. Amputacija je ozbiljan hiruški zahvat kod kojeg je moguć gubitak većih količina krvi, pa iz tog razloga preoperativno je obavezno kontrolisanje krvne slike bolesne životinje.

Kada se radi o lomu koji nije moguće hiruški sanirati ili o opsežnoj povredi mekih tkiva gde je funkcija noge izgubljena ili o uništenim krvnim sudovima gde donji delovi ekstremiteta ostaju bez cirkulacije amputacija je jedina solucija. Indikacija za amputaciju je takođe ozbiljni urođeni defekt na nogama, međutim kod male štenadi i mačiča retko se koji vlasnik odlučuje za ovaj zahvat. Takvi defekti su vidljivi odmah po rođenju pa se većina vlasnika odlučuje za eutanaziju.
Sasvim je drugačija i mnogo teža odluka kada se radi o psu ili maci koji žive sa vama nekoliko godina i praktično predstavljaju člana porodice. Druga, česta indikacija za amputaciju noge, posebno kod mačaka, je trauma radialnog živca. Opet su uzrok udarci (auto, padovi). U ovom slučaju na nozi ponekad nema nikakvih rana, ali maca ili pas prednju nogicu drže savijenu tako da hodaju po gornjem delu šapice (šapica se izvrće naopako jer zbog povrede živca životinja ne osjeća šapu). Na mestu na šapi na koje se maca (pas) oslanjaju pre ili kasnije nastaje rana, a zatim infekcija pa i gangrena.

Treća indikacija, gde je amputacija deo terapije su tumori i nerešive infekcije. Najčešće se radi o tumorima koštanog tkiva. Ako se radi o malignom tumoru treba dobro promisliti koliko amputacija ima smisla, odnosno koliko ćemo amputacijom produžiti život životinji, a koliko ćemo joj operacijom smanjiti kvalitet života. Osim u slučaju neoplastičnih bolesti, amputacija je uvek poslednja solucija indicirana samo onda kada više nema nikakve alternative kojom bismo spasili nogu psa ili mace.

Anemične i mršave životinje nisu dobri kandidati za operaciju, pa ako je moguće, hiruški zahvat treba odložiti dok se ne poboljša opšte stanje pacijenta. Većina životinja dobro se adaptira na novonastalo stanje. Međutim, kada su u pitanju mace, treba znati da takva maca ne može živeti napolju jer nije spretna kao ranije. Ako su vlasnici spremni da macu drže u kući, a radi se o povredi radijalnog živca, amputacija u tom slučaju maci omogućuje sasvim normalan život.

pričanje psuPiše Aleksandra Jelesijević Gligorić, dr vet med

Ljudi ne mogu mahati repom, nakostrešiti se ili podignuti uši uspravno pa za komuniciranje pre svega koriste govor. Pas razume zvuk i naglasak pojedinih reči pa zbog toga naše reči moraju biti izgovorene jasno, uvek isto. Moramo uvek koristiti iste ključne reči, i to one koje je pas upoznao u komunikaciji s nama. Uz reči 'dođi' i 'sedi' možemo koristiti posebne reči za šetnju, povodac ili spavanje. Sa psima često pričamo kao s decom. To nije zabranjeno, mada nije ni preporučljivo. Čak i stručnjaci kao što su Bolk, Lorenz i Konig su napisali da je pas vuk koji je uvek ostao štene. Pas je na određenom stepenu razvoja polno sazreo i tada je kao osoba potpun, ali, za vuka polna zrelost znači samo kraj 'dečaštva'.

Dok se bavite sa svojim psom budite uvek smireni. Psi čuju približno šesnaest puta bolje od nas i dobro čuju zvukove u daljini koje mi ne možemo da čujemo. Ako žele mogu čuti i naš šapat. Zato vam savetujem da nikada ne vičite na psa, osim u izuzetnim situacijama kada vas inače ne bi čuo (dok laje). Vikanje zbunjuje psa.

Njemu je važan ton i intonacija vaših reči: oštar ton znači kažnjavanje, jasan i čist naredbu, bodar i veseo ton pohvalu. Prigovaranje znači pomirenje. Pas istovremeno opaža i zato moramo reči upotpuniti pokretima ruke i mimikom lica. Pošto pas i inače govori telom, lako razume naše pokrete i mimiku.

Znake ne smemo koristiti kada to nije potrebno, odnosno neka budu uvek povezani s rečima. Svako, ko se barem malo bavio psima, uočio je da pas pre posluša ako naredba povlači za sobom i pokret ruke. Kada psu samo pokažemo povodac, on zna da idemo u šetnju. Ti pokreti vremenom dobiju značenje naredbi i reči postaju suvišne.

Kada smo loše volje, često sa psom postupamo loše. Previše zatežemo povodac, vičemo bez potrebe, čak i znamo da udarimo... Zbog takvog postupanja pas može postati plašljiv i nesiguran, zbog grubosti može i da otupi pa se na našu viku više neće ni obazirati. Budemo li grubi, pas će u našoj blizini biti uvek preplašen, rep će nositi među nogama, telo će spustiti i uši će obesiti unazad. Ovakav pas nije na čast ni jednom gospodaru.

Još nešto o klasičnim nesporazumima između pasa i mačaka. Kada pas digne prednje noge i maše repom, poziva na igru. Isti položaj kod mačaka znači: 'Makni se, ili ću te ogrepsti.' Mačka se, dakle, neće igrati sa psom jer se ne razumeju. Mačka prede kada je spremna za igru, a pas predenje razume kao režanje - novi nesporazum. Kada mačka digne šape, pas misli da želi da se igra, a umesto igre dobije pljusku s otvorenim kandžama. Pas je sposoban da nauči i druge znake, pa ukoliko pas i mačka odrastaju zajedno, naučiće da međusobno 'razgovaraju' i tada teškoća u komunikaciji neće biti.

 

Tekst uz dozvolu preuzet iz časopisa "Zov"

zov-logo

 

psi-setnjaAko želite da imate psa, nemojte ga kupiti, toliko kuca tuguje u azilu i čeka dom. U subotu će u centru Novog Sada biti održan defile pasa, a vi se prošetajte do Trga Slobode oko podneva, mada ćete i sad videti mali uzorak. 

Prijavi se

Pretraži sajt

Poslednje na forumu

Oglasi za posao

veterina.info fan box